Kako mudro odabrati sustav grijanja?

Pitanje je zapravo koliko dugoročno razmišljamo!

Europska Unija i Hrvatska će sve više poticati obnovljive izvore energije, a sve manje fosilna goriva te će dopuštati rast cijena ugljena, nafte i plina kako bi oni bili sve manje konkurentni. Vjerojatno će u nekom trenutku zabraniti i ugradnju novih plinskih bojlera, kao što su već zabranjeni oni koji nisu kondenzacijski. Zato je mudro prebaciti se na alternative i na obnovljive izvore energije. Početno ulaganje je veće, ali će se isplatiti uštedom na režijama.

Svaka kuća je priča za sebe u pogledu broja sunčanih sati na godinu, zasjenjenja od susjednih zgrada, šuma i brda, dostupnosti energenata, veličine, životnih navika, toplinske izolacije i toplinske mase pa zato za svaku treba zajedno projektirati arhitekturu i strojarske instalacije, ali evo nekih općenitih smjernica.

Solarni kolektori će vam se NAJVIŠE isplatiti na sunčanom jugu, gdje ima jako puno sunca i u zimskim mjesecima. Spojit ćete ih na radijatorsko ili, još bolje, podno grijanje i dobro izolirati kuću, a koristit ćete ih i za pripremu potrošne tople vode (uz dogrijavanje na strujni grijač kad sunce „zakaže“).

Na sjevernom Jadranu, gdje je sunca nešto manje, možda će vam financijski optimalno biti grijati dobro izoliranu kuću uz pomoć klima uređaja, a solarne kolektore koristiti samo za potrošnu toplu vodu, ali znajte da osjećaj toplog zraka za jake zime nije jednako ugodan kao osjećaj grijaćeg tijela koje isijava toplinu.

U unutrašnjosti, gdje su magla i naoblaka česte baš kad je najhladnije, uglavnom su dizalice topline bolji izbor. Rade na istom principu kao hladnjaci, samo što griju. Ali mogu i hladiti, uglavnom tako što rashlađuju zrak koji se upuhuje u prostoriju. Dizalice topline rade na struju, ali je troše drastično štedljivije od mramornih ploča i tzv. norveških radijatora, a i od električnog podnog grijanja (mrežicom).

Daikin Altherma, foto: Daikin

Uglavnom se spajaju na sustav podnog grijanja s cijevima u betonskom estrihu (glazuri), koje jako ugodno i ravnomjerno griju te za razliku od radijatora ne kovitlaju prašinu. Da bi optimalno radile i doista bile štedljive, nužno je imati izvrsnu toplinsku izolaciju.

A ako se odlučite za njih, moći ćete ih koristiti i za pripremu potrošne tople vode. Ako je iz javne mreže, struja kojom pogonite dizalicu topline dolazit će, malo po malo, sve više iz obnovljivih izvora. Tu energetsku tranziciju možete ubrzati ako uložite u vlastitu solarnu elektranu, primjerice fotonaponske ploče na krovu. Tako ćete dodatno uštedjeti na režijama.

Kada se odlučiti na kruta goriva?

Ako imate pristup ogrjevnom materijalu iz šuma kojima se DOISTA održivo gospodari, peć na drva ili pelete vas može dobro ugrijati, kao i tzv. raketna peć (rocket mass heater). Najveću ugodnost u većoj kući postići ćete sustavom na centralno grijanje, pri čemu ćete najmanju potrošnju i najčišće sagorijevanje ostvariti pomoću pirolitičke peći.

U gradu i kotlinama nemojte koristiti kruta goriva jer je protok zraka smanjen pa ćete doprinijeti vlastitim i tuđim plućnim bolestima. A ako niste sigurni kako se gospodari šumama iz kojih vam je ogrjev, odlučite se za drugu opciju jer nam šume trebaju radi klime, sprječavanja erozije, očuvanja izvora vode i očuvanja bioraznolikosti, a to nam je sve bitno za poljoprivredu i uopće opstanak.

Bez obzira na to, dobro je da svaka kuća ima jedan dimnjak za grijanje na kruta goriva u slučaju nužde, odnosno nestanka struje ili kvara na sustavu grijanja.

Kako projektiranjem ostvariti uštede energije?

Kuće danas projektiramo kao gotovo nulto-energetske građevine. Pametno ih smještamo na parceli. Projektiramo dobru toplinsku izolaciju krova, zidova, podova prema tlu i temelja da se što manje topline gubi zimi i dobiva ljeti. Projektiramo staklenike i velike otvore prema jugu i strehe iznad njih da što više sunca uđe u kuću zimi, a što manje ljeti.

Projektiramo male otvore na ostalim stranama svijeta, ali ih koristimo da bismo ljeti potaknuli prirodno prozračivanje kuća s jednog na drugo pročelje ili uzgonski prema krovu te tako smanjili ili izbjegli potrebu za klima uređajima. Svime time dodatno smanjujemo režije, ali i veličinu strojarskih sustava, a time i početno ulaganje i ekološki otisak njihove izrade, transporta i reciklaže.

Razmišljate li još dugoročnije, znajte i da će vam djeca biti zahvalna ako im u naslijeđe ostavite kuću koja malo troši i svijet koji nije dodatno devastiran klimatskim promjenama.

Autor:

Veljko Armano Linta, mag. ing. arch.

Arhitekt u studiju Armano Linta: www.armanolinta.hr

Edukator u timu Satelit edukacije za održivost i regenerativnost: www.satelit-edukacije.eu

Izjava o sukobu interesa: Tema članka je samoinicirana od strane autora te je članak napisan bez vanjskih utjecaja. Autor je stalni i nepristrani suradnik portala egradnja.hr s kojim portal kontinuirano surađuje s naglaskom na autorove vrijednosti i iskustva nastala njegovim radom i djelovanjem.

Tvrtka DAIKIN.HR pružila je podršku portalu kroz sponzorstvo autorskog sadržaja i bez utjecaja na sadržaj autorskog teksta.