gradimozadar.hr   gradimozadar.hr   gradimozadar.hr  gradimozadar.hr 

Kolumne&Razgovori

Urbanistički plan uređenja poluotoka (povijesne jezgre Grada)

Urbanistički plan uređenja poluotoka (povijesne jezgre Grada)


vjekoslav_pavlakovic Urbanistički plan uređenja poluotoka (povijesne jezgre Grada)
Vjekoslav Pavlaković
Kolumna

24. 04. 2019.
pavlakovic_br_8-01 Urbanistički plan uređenja poluotoka (povijesne jezgre Grada)
Urbanistički plan uređenja poluotoka (povijesne jezgre Grada).  FOTO by gradimozadar.hr

Verzija ovog članka pojavljuje se u tiskanom izdanju GZD magazina u broju 8 za ljeto 2016. godine.


Povezani članci

OSNOVNI ELEMENTI URBANISTOČKOG PLANA UREĐENJA POLUOTOKA 

 
1. Povijesni aspekti 
2. Urbana struktura 
3. Arhitektonski razvoj urbanih struktura 


Fotogalerija

Uvodno

Polazeći od činjenice da je povijesna jezgra Grada, nakon katastrofalnog razaranja u Drugom svjetskom ratu, u preko tri desetljeća doživjela temeljitu obnovu, može se ustvrditi da je Poluotok u osnovnim urbanističkim kriterijima izgrađen.

U procesu obnove sačuvana je osnovna urbana matrica Grada. Ona se očituje u uličnoj mreži, strukturama graditeljskih cjelina bloka te jednoga dijela javnih i sakralnih građevina. Na temelju provedenog stanja obnove pokazala se potreba da se izvrši temeljita valorizacija stanja u prostoru. Proces valorizacije sadrži detaljnu inventarizaciju graditeljskog fundusa, kako onoga koji je rekonstruiran i novih struktura koje su nastale u vremenu obnove. Tako je izrađena detaljna analiza stanja u suradnji sa Zavodom za zaštitu spomenika kulture.

Pretpostavljam, obzirom na opsežnost, da je do te dokumentacije moguće doći te je iznova proučiti. Istovremeno je provedena i analiza stanja namjene urbanih cjelina. Mislim da je to bio dovoljan izazov za izradu ovoga UPU-a. Sam detaljan plan izrađen je prema zakonskim normativima koji su tada važili. Međutim, na žalost, nije proveden proces donošenja tog plana pa je čitav, ne mali posao, ostao bez rezultata.

Ne ulazeći u razloge, ostaje činjenica da ni danas nema relevantnih uvjeta za intervencije u prostoru Poluotoka. Nikada nije donesen dokument koji bi kontinuirano regulirao moguće intervencije u prostoru.

Potrebno je ovdje spomenuti da je u kontekstu urbanističkih dokumenata za prostor Poluotoka proveden natječaj iz 50-ih godina, koji je uz niz neprihvatljivih rješenja, ostao kao osnova za rekonstrukciju u tom vremenu. O navedenom planu postoji dokumentacija u gradskom arhivu.

Konačno, nije prihvatljiva današnja praksa odlučivanja o parcijalnim intervencijama u prostoru povijesne jezgre Grada, unatoč činjenice da je kao urbana cjelina u statusu zaštićenog prostora. 



Povijesni aspekti

Urbana struktura povijesne jezgre Poluotoka naslijeđena iz ilirskog i rimskog razdoblja detaljno je istražena i dokumentirana pa se o tome ovdje nema potrebe detaljinije osvrtati. Ono što je ostalo kao nepromjenjivo urbano nasljeđe iz prošlosti ulična je mreža karda i dekumanusa koja je kontinuirana do danas.

U srednjevjekovnom razdoblju fortifikacijski sustav definitivno je označio perimetralni kontekst povijesne jezgre Grada. Grad je u početku prošlog stoljeća doživio naglašene promjene u perimetralnom prostoru kada su djelomice porušeni dijelovi bedema i izgrađen niz velikih građevina.

Tako je na potezu današnje obale Petra Krešimira IV. izgrađeno 18 velikih javnih i stambenih zgrada. Većina tih građevina je u Drugom svjetskom ratu srušena i nakon temeljitog raščišćavanja prostori su ostali neizgrađeni do danas.

Kroz proces obnove oni dijelovi prostora koji su, do vremena rušenja, bili u prošlosti izgrađeni, prijedlogom UPU-a zadržani su za daljnju urbanističku analizu.

To je prostor cijelog jugozapadnog dijela Obale kralja Krešimira IV. i šireg prostora Foruma. Naime, ovim se planom nije nastojalo nametnuti neko od mogućih rješenja. Čini se da bi najbolje moguće rješenje bilo provedba javnog urbanističko-arhitektonskog natječaja. To je svakako bolje rješenje od parcijalnih intervencija bez kritičkog konteksta. 



Urbana struktura

Izgradnjom grada Zadra došlo je do određenoga debalansa u procesu zadovoljavanja potreba većeg broja stanovnika. Mnogi javni sadržaji i dalje su ostali na Poluotoku pa je rastom taj prostor postao sve opterećeniji.

Dakle, kao krucijalno pitanje nameće se potreba repozicioniranja nekih sadržaja prostora jezgre. Potpuno je jasno da je to proces koji nije moguće riješiti brzo i jednostavno.

Tu je u prvom redu potrebno osigurati nove prostorne uvjete na području tzv. Centralne zone koja je prostorno utvrđena kroz GUP Grada. Međutim, ta namjena nije i fizički osigurana i danas se prostori u toj zoni koriste parcijalnim rješenjima koji su u tijeku.

Za prostor te Centralne zone izređen je i detaljan plan koji, na žalost, nije zaživio. Danas imamo stanje da su se u tom prostoru dogodili “ad hoc” smješteni sadržaji na temelju parcijalnih interesa investitora.

Što je najgore, u toj priči krije se činjenica da se trajno gube prostorne mogućnosti za preseljenje nekih od sadržaja koji nepotrebno opterećuju povijesnu jezgru. S druge strane, očito je da se ne vodi briga o čistoći podizanja karaktera identiteta Zadra kao uređenog grada.



Arhitektonsko-funkcionalni razvoj struktura

Kontekst obogaćenja prostora povijesne jezgre Grada novim vrijednostima, uz već postojeće, s težnjom da se afirmira kao rezidencijalni prostor u najboljem smislu, potrebni su sljedeći zahvati u prostoru: Današnje stanje u kompleksu trgovina je, blago rečeno, kaotično. Sustav ponude mora se poboljšati kako bi bila selektivnija i kvalitetnija, a trgovački prostori na višoj estetskoj razini.

Primjerice, glavna gradska ulica, Kalelarga, morala bi u tom smislu predstavljati najveću moguću kvalitetu što danas nije slučaj. Posebno važnu kategoriju doživljaja Grada predstavlja kompleks natpisa-oglašivača, odnosno svega što to predstavlja. Trebalo bi osmisliti cijeli registar tog sektora i odlukom gradske uprave sankcionirati. Ima još dosta unutrašnjih prostora blokova koji su neuređeni. Mnoga pročelja zgrada su u derutnom stanju, naročito ona u unutrašnjim dijelovima. Kamena opločenja mnogih ulica su neodržavana.

Ovdje bih želio posebno naglasiti neke od mogućnosti koje nisu u gradskim programima, ali izazivaju potencijalni interes: 1. Liburnska obala vrlo je frekventna, prvenstveno kao privezište putničkih, ali i turističkih brodova. S druge strane rušenjem bivšeg autobusnog kolodvora i nedavno zgrade “Zaraušek” na cijelom tom prostoru, osim parkirališta i nekoliko neprimjerenih kioska, nema potrebnih sadržaja koji bi obogatili mogućnosti kvalitetnije opskrbe brojnih korisnika tog prostora.

U navedenom kontekstu vrijedilo bi osmisliti način korištenja unutrašnjosti bedema, ali i na mjestu gdje je bila zgrada “Zaraušek” izvesti servisni objekt. Dio prizemlja tog objekta mogao bi se i dalje koristiti kao parkiralište, a kat tretirati multifunkcionalnim, arhitektonski prilagođenim i transparentnim u odnosu na bedeme. Krovna platforma mogla bi se povezati s Bedemima zadarskih pobuna, što bi bila dodatna vrijednost u tom prostoru. Isto tako mogao bi se i na prostoru bivšeg autobusnog kolodvora oganizirati sličan objekt.

Mislim da nije potrebno posebno naglasiti u kolikoj bi mjeri te intervencije kvalitetno obogatile cijeli kompleks sjeveroistočnog dijela Poluotoka. Isto tako, svaki zahvat u tom pogledu mora u punoj mjeri valorizirati bedeme kao primarni sadržaj u tom prostoru. 2. Prostor Obale kralja Petra Krešimira IV. u posljednjih 100 godina doživio je najradikalnije urbanističke promjene izazvane “višom silom”.

Naime, na tom su mjestu bedemi iz rimskog vremena, koji su krajem 19. stoljeća srušeni i umjesto njih izgrađene su velike građevine stambene i javne namjene (18 palača). U Drugom svjetskom ratu sve su te građevine, osim hotela Zagreb, bile porušene i taj prostor je do danas ostao urbanistički nedefiniran. Zahvaljujući određenom entuzijazmu ljudi iz Nasada, prostor je ambulantno ozelenjen i kroz proteklo vrijeme tu je nastao relevantan zeleni fundus.

UPU-om o kojemu je ovdje riječ, čitav prostor zajedno sa širim prostorom foruma ostavljen je nekom budućem vremenu za moguću urbanističku revitalizaciju odnosno moguću izgradnju. Ovdje se radi o vrlo osjetljivom urbano-arhitektonskom izazovu pa se ni do danas nije poduzimalo ništa.

Mislim, da bi kroz proces natječaja došlo do prihvatljivog rješenja koje bi, uz sve demokratske oblike prihvaćanja, ostvarilo zadaću ove generacije. Konačno, imajući u vidu činjenicu da u ovom, za građane i druge korisnike prostoru, nema dovoljno uslužnih sadržaja. Trebalo bi napraviti stanovite privremene intervencije kojima bi se ovaj, relativno mrtav prostor oživio.

Valjalo bi razmisliti o interpolaciji, modreno interpretiranim objektima u prazne prostore zelenih površina, koje se može koncipirati kao montažne. Međuprostor između kamene rive i zelenih površina, koji je odavno pokriven tucanikom trebalo bi odmah prekriti kvalitetnim podnim elementima na pravi način dizajnirane plohe. Tu bi se moglo dobiti velika površina za štekate i slično.


OSNOVNI ELEMENTI URBANISTOČKOG PLANA UREĐENJA POLUOTOKA 

 
1. Povijesni aspekti 
2. Urbana struktura 
3. Arhitektonski razvoj urbanih struktura 


Uvodno

Polazeći od činjenice da je povijesna jezgra Grada, nakon katastrofalnog razaranja u Drugom svjetskom ratu, u preko tri desetljeća doživjela temeljitu obnovu, može se ustvrditi da je Poluotok u osnovnim urbanističkim kriterijima izgrađen.

U procesu obnove sačuvana je osnovna urbana matrica Grada. Ona se očituje u uličnoj mreži, strukturama graditeljskih cjelina bloka te jednoga dijela javnih i sakralnih građevina. Na temelju provedenog stanja obnove pokazala se potreba da se izvrši temeljita valorizacija stanja u prostoru. Proces valorizacije sadrži detaljnu inventarizaciju graditeljskog fundusa, kako onoga koji je rekonstruiran i novih struktura koje su nastale u vremenu obnove. Tako je izrađena detaljna analiza stanja u suradnji sa Zavodom za zaštitu spomenika kulture.

Pretpostavljam, obzirom na opsežnost, da je do te dokumentacije moguće doći te je iznova proučiti. Istovremeno je provedena i analiza stanja namjene urbanih cjelina. Mislim da je to bio dovoljan izazov za izradu ovoga UPU-a. Sam detaljan plan izrađen je prema zakonskim normativima koji su tada važili. Međutim, na žalost, nije proveden proces donošenja tog plana pa je čitav, ne mali posao, ostao bez rezultata.

Ne ulazeći u razloge, ostaje činjenica da ni danas nema relevantnih uvjeta za intervencije u prostoru Poluotoka. Nikada nije donesen dokument koji bi kontinuirano regulirao moguće intervencije u prostoru.

Potrebno je ovdje spomenuti da je u kontekstu urbanističkih dokumenata za prostor Poluotoka proveden natječaj iz 50-ih godina, koji je uz niz neprihvatljivih rješenja, ostao kao osnova za rekonstrukciju u tom vremenu. O navedenom planu postoji dokumentacija u gradskom arhivu.

Konačno, nije prihvatljiva današnja praksa odlučivanja o parcijalnim intervencijama u prostoru povijesne jezgre Grada, unatoč činjenice da je kao urbana cjelina u statusu zaštićenog prostora. 



Povijesni aspekti

Urbana struktura povijesne jezgre Poluotoka naslijeđena iz ilirskog i rimskog razdoblja detaljno je istražena i dokumentirana pa se o tome ovdje nema potrebe detaljinije osvrtati. Ono što je ostalo kao nepromjenjivo urbano nasljeđe iz prošlosti ulična je mreža karda i dekumanusa koja je kontinuirana do danas.

U srednjevjekovnom razdoblju fortifikacijski sustav definitivno je označio perimetralni kontekst povijesne jezgre Grada. Grad je u početku prošlog stoljeća doživio naglašene promjene u perimetralnom prostoru kada su djelomice porušeni dijelovi bedema i izgrađen niz velikih građevina.

Tako je na potezu današnje obale Petra Krešimira IV. izgrađeno 18 velikih javnih i stambenih zgrada. Većina tih građevina je u Drugom svjetskom ratu srušena i nakon temeljitog raščišćavanja prostori su ostali neizgrađeni do danas.

Kroz proces obnove oni dijelovi prostora koji su, do vremena rušenja, bili u prošlosti izgrađeni, prijedlogom UPU-a zadržani su za daljnju urbanističku analizu.

To je prostor cijelog jugozapadnog dijela Obale kralja Krešimira IV. i šireg prostora Foruma. Naime, ovim se planom nije nastojalo nametnuti neko od mogućih rješenja. Čini se da bi najbolje moguće rješenje bilo provedba javnog urbanističko-arhitektonskog natječaja. To je svakako bolje rješenje od parcijalnih intervencija bez kritičkog konteksta. 



Urbana struktura

Izgradnjom grada Zadra došlo je do određenoga debalansa u procesu zadovoljavanja potreba većeg broja stanovnika. Mnogi javni sadržaji i dalje su ostali na Poluotoku pa je rastom taj prostor postao sve opterećeniji.

Dakle, kao krucijalno pitanje nameće se potreba repozicioniranja nekih sadržaja prostora jezgre. Potpuno je jasno da je to proces koji nije moguće riješiti brzo i jednostavno.

Tu je u prvom redu potrebno osigurati nove prostorne uvjete na području tzv. Centralne zone koja je prostorno utvrđena kroz GUP Grada. Međutim, ta namjena nije i fizički osigurana i danas se prostori u toj zoni koriste parcijalnim rješenjima koji su u tijeku.

Za prostor te Centralne zone izređen je i detaljan plan koji, na žalost, nije zaživio. Danas imamo stanje da su se u tom prostoru dogodili “ad hoc” smješteni sadržaji na temelju parcijalnih interesa investitora.

Što je najgore, u toj priči krije se činjenica da se trajno gube prostorne mogućnosti za preseljenje nekih od sadržaja koji nepotrebno opterećuju povijesnu jezgru. S druge strane, očito je da se ne vodi briga o čistoći podizanja karaktera identiteta Zadra kao uređenog grada.



Arhitektonsko-funkcionalni razvoj struktura

Kontekst obogaćenja prostora povijesne jezgre Grada novim vrijednostima, uz već postojeće, s težnjom da se afirmira kao rezidencijalni prostor u najboljem smislu, potrebni su sljedeći zahvati u prostoru: Današnje stanje u kompleksu trgovina je, blago rečeno, kaotično. Sustav ponude mora se poboljšati kako bi bila selektivnija i kvalitetnija, a trgovački prostori na višoj estetskoj razini.

Primjerice, glavna gradska ulica, Kalelarga, morala bi u tom smislu predstavljati najveću moguću kvalitetu što danas nije slučaj. Posebno važnu kategoriju doživljaja Grada predstavlja kompleks natpisa-oglašivača, odnosno svega što to predstavlja. Trebalo bi osmisliti cijeli registar tog sektora i odlukom gradske uprave sankcionirati. Ima još dosta unutrašnjih prostora blokova koji su neuređeni. Mnoga pročelja zgrada su u derutnom stanju, naročito ona u unutrašnjim dijelovima. Kamena opločenja mnogih ulica su neodržavana.

Ovdje bih želio posebno naglasiti neke od mogućnosti koje nisu u gradskim programima, ali izazivaju potencijalni interes: 1. Liburnska obala vrlo je frekventna, prvenstveno kao privezište putničkih, ali i turističkih brodova. S druge strane rušenjem bivšeg autobusnog kolodvora i nedavno zgrade “Zaraušek” na cijelom tom prostoru, osim parkirališta i nekoliko neprimjerenih kioska, nema potrebnih sadržaja koji bi obogatili mogućnosti kvalitetnije opskrbe brojnih korisnika tog prostora.

U navedenom kontekstu vrijedilo bi osmisliti način korištenja unutrašnjosti bedema, ali i na mjestu gdje je bila zgrada “Zaraušek” izvesti servisni objekt. Dio prizemlja tog objekta mogao bi se i dalje koristiti kao parkiralište, a kat tretirati multifunkcionalnim, arhitektonski prilagođenim i transparentnim u odnosu na bedeme. Krovna platforma mogla bi se povezati s Bedemima zadarskih pobuna, što bi bila dodatna vrijednost u tom prostoru. Isto tako mogao bi se i na prostoru bivšeg autobusnog kolodvora oganizirati sličan objekt.

Mislim da nije potrebno posebno naglasiti u kolikoj bi mjeri te intervencije kvalitetno obogatile cijeli kompleks sjeveroistočnog dijela Poluotoka. Isto tako, svaki zahvat u tom pogledu mora u punoj mjeri valorizirati bedeme kao primarni sadržaj u tom prostoru. 2. Prostor Obale kralja Petra Krešimira IV. u posljednjih 100 godina doživio je najradikalnije urbanističke promjene izazvane “višom silom”.

Naime, na tom su mjestu bedemi iz rimskog vremena, koji su krajem 19. stoljeća srušeni i umjesto njih izgrađene su velike građevine stambene i javne namjene (18 palača). U Drugom svjetskom ratu sve su te građevine, osim hotela Zagreb, bile porušene i taj prostor je do danas ostao urbanistički nedefiniran. Zahvaljujući određenom entuzijazmu ljudi iz Nasada, prostor je ambulantno ozelenjen i kroz proteklo vrijeme tu je nastao relevantan zeleni fundus.

UPU-om o kojemu je ovdje riječ, čitav prostor zajedno sa širim prostorom foruma ostavljen je nekom budućem vremenu za moguću urbanističku revitalizaciju odnosno moguću izgradnju. Ovdje se radi o vrlo osjetljivom urbano-arhitektonskom izazovu pa se ni do danas nije poduzimalo ništa.

Mislim, da bi kroz proces natječaja došlo do prihvatljivog rješenja koje bi, uz sve demokratske oblike prihvaćanja, ostvarilo zadaću ove generacije. Konačno, imajući u vidu činjenicu da u ovom, za građane i druge korisnike prostoru, nema dovoljno uslužnih sadržaja. Trebalo bi napraviti stanovite privremene intervencije kojima bi se ovaj, relativno mrtav prostor oživio.

Valjalo bi razmisliti o interpolaciji, modreno interpretiranim objektima u prazne prostore zelenih površina, koje se može koncipirati kao montažne. Međuprostor između kamene rive i zelenih površina, koji je odavno pokriven tucanikom trebalo bi odmah prekriti kvalitetnim podnim elementima na pravi način dizajnirane plohe. Tu bi se moglo dobiti velika površina za štekate i slično.


gzd Urbanistički plan uređenja poluotoka (povijesne jezgre Grada)