tr?id=1052675661447439&ev=PageView&noscript=1 Mnogo je loše izvedenih energetskih obnova

11 godina s Vama!


Pasivne kuće kao model visoke energetske učinkovitosti

Mnogo je loše izvedenih obnova s premalo podignutim energetskim razredom

Mnogo je loše izvedenih obnova s premalo podignutim energetskim razredom

Autor: Ljubomir Miščević
ljubomir_miscevic Mnogo je loše izvedenih energetskih obnova
Ljubomir Miščević

08. 10. 2019. 1382
3-ECO-SANDWICH-KUA-KOPRIVNICA-2016 Mnogo je loše izvedenih energetskih obnova
 FOTO by Ljubomir Miščević

Verzija ovog članka pojavljuje se u tiskanom izdanju GZD magazina u broju 15 za proljeće/ljeto 2019. godine.


Fotogalerija

Unazad 14 godina u Hrvatskoj se bilježi progresivan rast broja ostvarenih pasivnih obiteljskih kuća koje slijede višestambene zgrade i zgrade mješovite stambeno poslovne namjene, a u posljednje vrijeme i zgrade poslovne namjene te dječji vrtići kao prvijenci zgrada javne namjene. Samo ispravno projektirane i izvedene pasivne kuće osiguravaju predviđene uštede, omogućavaju toplinsku, vizualnu i akustičnu ugodnost te ostvaruju najvišu razinu održivosti i sigurnosti. O ovoj smo temi razgovarali sa stručnjakom u području napredne energetske učinkovitosti red. prof.art. Ljubomirom Miščevićem, dipl. ing. arh., s Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu. Miščević ove godine obilježava 40 godina rada od prvog izvedenog projekta pasivne sunčane obiteljske kuće Š1 u Zagrebu.


Pozitivni pomaci

 

Koliko je Hrvatska napredovala po pitanju energetske učinkovitosti u odnosu na druge zemlje EU?
Hrvatska na svoj način hvata ritam sa zajedničkom regulativom koju moramo uvažavati. Ipak, svakoj je članici prepušteno da na temelju vlastitih preduvjeta, zahtjeva, metoda i odgovornosti sama donosi definicije unutar danih parametara i tako određuje kvantitativnu razinu energetske učinkovitosti.

Želim napomenuti da se članicama EU ne brani postizanje sve viših razina energetske učinkovitosti od do danas usvojenih. Scenarij „3 x 20 do 2020“ je odavno prošlost, jer sve obvezujuće nakon sljedećih šest mjeseci je samo polazna platforma s koje se mora ostvariti predstojeće scenarije za 2030., 2040. s pogledom na 2050., a čak i dalje, posebno u kontekstu napuštanja ugljičnog doba i prilagodbi klimatskim promjenama.

Zahvaljujući sredstvima iz EU fondova, osvješćivanje javnosti je zasigurno naprednije. A konkretni rezultati na terenu? Zavisi kako ih doživljavate. Primjerice, u javnosti se naglašava količina obnovljenih zgrada kojima je povišena energetska učinkovitost, ali ne i energetski razred do kojeg su obnovljene. Postizanje energetskog razreda B za stambene zgrade danas više nije poseban uspjeh.

 

2_KUA_V1_KUPINEKI_KRALJEVEC_2003 Mnogo je loše izvedenih energetskih obnova

 
Koje biste gradove i projekte istaknuli kao pozitivne primjere?
Koprivnica je grad najbolje prakse u Hrvatskoj i regiji što potvrđuju brojna domaća i međunarodna priznanja. Prva je u Hrvatskoj ukinula komunalnu naknadu u punom iznosu za zgrade koje će se izvesti na razini A+ energetskog razreda prema definiciji pasivne kuće.

Već je prva višestambena zgrada izvedena u 2011. imala i aktivni toplinski sunčani sustav za zagrijavanje potrošne sanitarne vode pa je prema novijoj definiciji možemo svrstati u pasivnu kuću plus. U Zelenom kvartu Koprivnice do sada su ostvarene tri višestambene zgrade i prva svjetska implementacija ventiliranog fasadnog sustava ECO-SANDWICH® na obiteljskoj kući. Gotovo je nevjerojatna činjenica da je sve te zgrade bilo moguće izvesti u okviru programa državne poticane stanogradnje.

 
Možete li nam opisati iskustvo rada na realizaciji projekata pasivnih kuća?
Pasivna kuća postoji već 28 godina kao iskustvo najbolje prakse. Odgovor na ovo pitanje je velika zasebna tema, jer doista, kako ove godine obilježavam 40 godina rada u području napredne energetske učinkovitosti, mnogo je raznih iskustava kroz projekte, domaće i međunarodne znanstvene i razvojne istraživačke projekte, inovacije i uz usporedni rad u obrazovanju, na zakonskoj regulativi i dr.

Godine 1979. projektirao sam obiteljsku kuću Š1 sa staklenikom - zimskim vrtom izrazito južne orijentacije. U Mariji Bistrici je 1985. izvedena prva pasivna sunčana kuća u Hrvatskoj s termoakumulacijskim zidom u zimskom vrtu s podnim spremnikom i bioklimatskim ventilacijskim sklopom.

Slijede obiteljske kuće V1 u Koprivnici 1986., P3 u Zagrebu 1993. s istim energetskim konceptom, kuća T1 u Bjelovaru 2004. kao prva u Hrvatskoj inteligentna kuća s podnim spremnikom topline. Nakon iskustava s pasivnim sunčanim-bioklimatskim modelom, dogodila se pasivna kuća koja je također pasivna sunčana, ali razvojem tehnologije i priuštivosti ostalih komponenti slijedi novo, napredno iskustvo.

Redizajn za prvu pasivnu kuću u Hrvatskoj - M4 u Bestovju iz 2005. postaje temelj za sudjelovanje u prvom projektu EU na Arhitektonskom fakultetu kojeg sam vodio za Hrvatsku. Slijedili su brojni projekti i ostvarenja obiteljskih kuća, savjetovanja i daljnja istraživanja u okviru domaćih i EU projekta.

 

1_KUA_P2_MARIJA_BISTRICA_1985 Mnogo je loše izvedenih energetskih obnova

 

Nije sve u uštedi energije

 

Oslanjate li se kao arhitekt na određene sustave certificiranja kao dodatnu garanciju postizanja željenog standarda pasivne kuće?
Nemam potrebu korištenja sustava dodatnog certificiranja, jer je standard pasivne kuće, ukoliko se dosljedno stručno ostvaruje prema definicijama istoga, u potpunosti vjerodostojan.

Za potvrdu ostvarenja standarda pasivne kuće potreban je certifikat za pasivne kuće koji je jamstvo energetske učinkovitosti, toplinske, vizualne i akustične ugodnosti, a posljedično i niske emisije CO2 i drugih stakleničkih plinova.

Svi uporabljeni ugrađeni materijali, elementi i instalacijski sustavi, opreme, moraju zadovoljavati tekuće propise o recikliranju, zaštiti okoliša i dr. kako bi u potpunosti bili sukladni nacionalnim i globalnim zahtjevima održivosti.

 



 
U studenom organizirate 12. Dane pasivne kuće. Koliko je u međuvremenu ova tema zaživjela u javnosti?
Dani pasivne kuće svjedoče o kontinuiranom interesu o energetski najnaprednijoj visokoučinkovitoj novogradnji i dubinskoj obnovi „faktor 10”. Model pasivne kuće kao standard energetskog razreda A+ uz primjenu obnovljivih izvora energije je zasigurno sve realniji, nadam se i sve skoriji sljedeći prihvaćeni model tzv. gotovo nulte energetske zgrade.

Za mene je u profesionalnom projektantskom radu već dugo nešto „blizu nule“ ono što je blizu, ali iznad nule! Sve brojnije energetske obnove u programima državne i lokalne uprave daleko su od standarda pasivne kuće.

Nije problem fizikalno i izvedbeno postići A+ energetski razred, ali ukoliko nije prema definiciji pasivne kuće koja obvezuje na integrirani ventilacijski sustav s rekuperacijom otpadne topline i odgovarajuće niskotemperaturne sustave, u pravilu je proizvedena šteta, jer se u takvim slučajevima ne postižu preduvjeti zdravog življenja.

Nije u uštedi energije sve! Zbog nedovoljne potpore investitora za takve zahvate, još uvijek nema niti jedne cjelovite obnove zgrade, a kamoli naselja do „faktora 10“. Obnova se provodi s prioritetom broja ostvarenja, a ne na temelju naprednijeg energetskog standarda u skladu s globalnim i EU scenarijima održivosti.

U Hrvatskoj je na žalost izvedeno mnogo obnova koje već treba obnoviti zbog nekvalitetne izvedbe i realno premalog podizanja energetskog razreda.

 

5_KUA_J2_KOLOEP_2006 Mnogo je loše izvedenih energetskih obnova

 
Koliko se uopće kod nas u javnom zgradarstvu održiva arhitektura smatra važnom? 
Godine 2009. potaknuo sam utemeljenje i bio prvi voditelj Odbora za energetski učinkovitu i održivu arhitekturu u Hrvatskoj komori arhitekata. Do danas mi nije poznat razlog ukidanja tog Odbora koji je poticao i provodio razne programe napredne energetske učinkovitosti i održivosti.

To je nažalost jedan od neobjašnjivih postupaka koji nanosi štetu struci, jer onemogućava kvalitetnu i odgovornu provedbu stručnog usavršavanja na razini Komore o ovoj aktualnoj i višestruko važnoj temi.

  
Koliko su klijenti i izvođači radova otvoreni prema suvremenim materijalima i tehnologijama gradnje?
Primjena suvremenih materijala i tehnologije građenja je nužnost koju se mora prihvatiti kao činjenicu razvoja koji donosi kvalitetnija ostvarenja. To je moguće samo ukoliko su projektanti i izvođači dovoljno obrazovani, a zakonska regulativa dovoljno motivirajuća.

Mogu reći da sam sretan, jer velika većina mojih investitora sve bolje shvaća naprednu energetsku učinkovitost i održivost, dakako uz zahtjeve odgovarajuće građevinske fizike i instalacijskih sustava.

 

7_KUA_Y_2005 Mnogo je loše izvedenih energetskih obnova

 

U pripremi prve pasivne kuće plus

 

Koji su građevinski materijali neizostavan element trajnosti, stabilnosti i održivosti građevina budućnosti?
Materijali novih tehnologija morat će zadovoljiti suvremene kriterije održivosti u skladu s ciljevima UN i EU, visoke energetske učinkovitosti, smanjenja emisije stakleničkih plinova, reciklažu u kontekstu kružnog gospodarstva, što duži životni vijek i troškove održavanja te zahtjeve sigurnosti.

Spomenuti ECO-SANDWICH® sustav u betonskim dijelovima sadrži kao agregat do 50% recikliranog građevinskog otpada, a čak ima i nešto bolja svojstva od klasičnog betona. To je doista izvrsna inovacija koja sudjeluje u zaštiti okoliša i kružnom gospodarstvu!

Ako govorimo o statičkoj stabilnosti npr. na potres, neizbježni su armirano-betonski konstrukcijski sustavi.

Opeka i porobeton također zadovoljavaju zahtjeve nosivosti. Stižu nam novi betoni poput svjetlopropusnih i samoizlječivih, novi nanotehnološki materijali, a vjerujem da će u bliskoj budućnosti u Hrvatskoj zaživjeti uporaba slame, konoplje, ovčje vune, celuloze, algi, gline i drugih zapostavljenih prirodnih materijala.

 

6_KUA_J3_SVETA_NEDELJA_2007 Mnogo je loše izvedenih energetskih obnova

 
Kako biste ocijenili transparentnost i učinkovitost sustava javne nabave u hrvatskom graditeljstvu?
Velik dio učinkovitosti javne nabave danas ovisi o potrebnoj pravovremenosti procjene porasta cijene rada, jer o njoj ovisi i održivost investicija.

Projekt i ostvarenje Prve ECO-SANDWICH® kuće u Zelenom kvartu Koprivnice je ujedno i prva implementacija usporedo razvijenog modela tzv. zelene, inovativne i održive javne nabave.

 
Na kojim ste projektima trenutačno angažirani?
Izdvojit ću projekt obiteljske kuće H2 u Zagrebu i F4 u Dugoj Resi koje će vjerojatno biti prve pasivne kuće plus u Hrvatskoj.

U iščekivanju smo modela financiranja za izvedbu 4. šparne hiže - višestambene zgrade projektirane za Zeleni kvart u Koprivnici, a poseban je izazov projekt rekonstrukcije s dogradnjom Tehničke škole Ruđera Boškovića u Zagrebu.

 

Za više informacija provjerite naše web stranice:
www.arhitekt.hr
www.kpk.hr
www.miscevic.net


gzd Mnogo je loše izvedenih energetskih obnova