Jedinstven arhitektonski primjer u regiji

Moderna arhitektura obiluje brojnim primjerima alternativnih načina stanovanja. Zbog svoje ekološke prihvatljivosti, ekonomičnosti i mogućnosti kreativnog oblikovanja kao jedno od zanimljivijih rješenja zasigurno su i kuće sagrađene od brodskih kontejnera. Dok u Hrvatskoj još uvijek nemamo kuće od kontejnera, na prvu takvu naišli smo u susjednoj Sloveniji. Uroš Hroval, po struci strojarski tehničar i veliki zaljubljenik u old timere, Vespe i stare predmete otkriva pojedinosti o ovom jedinstvenom građevinskom pothvatu.

Što Vas je motiviralo da odaberete ovu zanimljivu alternativu tradicionalnom načinu gradnje?

Oduvijek sam imao želju napraviti malo drugačiju kuću. Kupili smo zemljište sa starom kućom koju smo morali srušiti, a kako je širina parcele od samo 11 metara zahtijevala usku građevinu, kontejneri su se svojim dimenzijama pokazali kao najbolje rješenje. Znao sam da ćemo zajedno s mojim ocem dosta toga moći sami napraviti te tako uštedjeti novac.

Je li kontejner bio Vaš prvi izbor ili?

Oduvijek sam htio živjeti u željezničkom spavačkom vagonu, no kako nisam uspio nabaviti takav primjerak od slovenskih željeznica, odlučio sam sagraditi kuću od brodskih kontejnera.

Jeste li u realizaciji projekta zatražili pomoć arhitekta? Odakle ste crpili potrebne informacije, savjete, podršku?

Od početka do kraja sve sam planirao sam i radio nacrte. Na internetu sam vidio dosta projekata kuća nastalih od brodskih kontejnera tako da sam znao što se sve može napraviti od njih. Pročitao sam knjigu arhitekta Jure Kotnika o kontejnerskim kućama i s njim razgovarao u vezi unutrašnje izolacije. Sve ostalo se rješavalo u hodu, kako se koji problem pojavio, a nije ih bilo puno.

Kako ste pronašli i nabavili odgovarajuće kontejnere? Jeste li posebnu pozornost posvetili njihovoj kvaliteti?

Kontejnere sam nabavio preko interneta u Grazu u Austriji, tamo su bili jeftiniji nego kod nas u Sloveniji. Komad nas je koštao 1.450 eura plus porez od 20 posto, prijevoz po kontejneru do Maribora platili smo 160 eura te dva puta usluge autodizalice po 30 eura. Prvi put sam ih vidio tek kada su došli i bili su u dobrom stanju.

Uradi sam projekt

Možete li nam ukratko opisati proces gradnje? Od koliko kontejnera je sastavljena Vaša kuća? Možete li nam reći nešto više o njihovim dimenzijama i načinu na koji ste ih slagali?

Prvo smo napravili betonsku ploču na koju smo onda uz pomoć autodizalice položili pet kontejnera ukupne visine 40 stopa. Radi se o HC kontejnerima tvrtke MSC, jedan kontejner je dužine 12 metara, širine 240 centimetara i unutarnje visine od 270 centimetara, ukupno 28,8 kvadrata. Kontejneri su napravljeni sa skeletnom konstrukcijom, a svaki može nositi do 25 tona tereta, njih devet se može slagati u visinu. Na temelje smo položili i spojili tri kontejnera, na koje smo za dva dana postavili preostala dva. Jedan donji kontejner služi kao garaža, preostala dva donja i gornja kontejnera kao smještajni prostor. Ukupno imamo 105 kvadratnih metara.

Koje ste sve materijale koristili u dogradnji?

Beton je poslužio kao temelj, dok smo za vanjsku izolaciju, prije pocinčanog lima-fasade, koristili  kamenu vunu debljine 15 centimetara i još šest centimetara zračnog mosta. Drvo smo koristili za podkonstrukciju, nadstrešnicu za auto, unutarnju podkonstrukciju i knauf gips te microtopping-dekorativni beton za podove i stijene u WC-u i kupaonici.

Kada je započela te koliko dugo je trajala gradnja? U odnosu na onu klasičnu, je li ova vrsta gradnje donijela određene uštede u vremenu i novcu?

Radovi su počeli krajem veljače 2017., a uselili smo se u lipnju 2018. Nama se ova vrsta gradnje isplatila jer smo dosta stvari sami odradili, nije nam trebala ni miješalica za beton jer je bila suha gradnja i išlo je brzo. Da opet moram graditi, ponovno bih napravio kuću od kontejnera.

Kakva je bila suradnja s građevinarima? Koliko su se oni snašli u ovom neuobičajenom procesu gradnje? Jeste naišli na određene izazove?

Moram reći da nismo imali problema, svi su se nekako snašli i napravili sve kako treba, nije bilo nekakvih posebnih izazova, poklopilo se da sve ide kako treba. Naravno, svima je bio prvi put da rade takvo nešto, ali nije bilo velikih razlika u usporedbi s onim kako su do tada radili. Jedino što su se svi čudili i pitali kakva će to biti kuća od brodskih kontejnera.

Otpornost na vlagu

Možete li nam navesti vrijednost ukupne investicije? Koje je sve troškove obuhvatila?

Ukupna vrijednost investicije bila je 170.000 eura i obuhvaća sve troškove od prvog dana: kupnju zemljišta i stare kuće, rušenje, sve papire i dozvole, novu kuću, instalacije, namještaj, opremu, dekor te vanjsko uređenje.

Kako ste riješili problem izolacije, sustava grijanja i hlađenja?

Izvana je drvena podkonstrukcija, 15 centimetara kamene vune, paropropusna folija, šest centimetara drvene podkonstrukcije (zračni most) i onda na kraju drvene daske i pocinčani, prahom bojani lim. Iznutra smo napravili izolaciju s dvokomponentnom poliuretanskom pjenom, koja se ubrizga i zatim ekspandira. Ona je bila jedino dobro rješenje zbog čelika od kojeg su kontejneri, nema mogućnosti kondenzacije, drži se podloge kao boja, vodootporna je i paropropusna te ima veliki izolacijski faktor lambda 0,020W/mK. Iznutra smo s njom obložili vanjske stijene, pod i krovište u debljini od 10 centimetara. Sustav grijanja sastoji se od toplinske pumpe zrak i podnog grijanja, a hlađenje je riješeno preko klime. Namjerno nismo ugradili rekuperator zraka jer imamo skroz otvorene prozore i tako zračimo sve.

Koliko ste zadovoljni osjećajem udobnosti i topline, mikroklimom u Vašem domu tijekom godine?

Odmah smo se naviknuli na ovu kuću, nemamo problema s vlagom i stvarno se vrlo dobro osjećamo u njoj. Ljeti držimo otvorene prozore preko noći i na taj način hladimo kuću, danju sve zatvorimo, a temperatura se digne za maksimalno dva stupnja. U vrućim danima unutarnja maksimalna temperatura je između 25 i 26 stupnjeva, te klimu gotovo i ne koristimo. Zimi je kućni termostat namješten na 21 stupanj, unutra bude oko 23 stupnja, a ako je sunčan dan i do 26 stupnjeva jer je kuća okrenuta prema jugu pa se dodatno grijemo suncem koje ulazi kroz panoramski prozor. Ljeti trošak električne energije iznosi oko 45 eura, zimi oko 75 eura, a u prosjeku nam je mjeseči trošak oko 60 eura.

Kontejneri imaju određeni vijek trajanja. Kako ćete riješiti problem njihovog održavanja?

Svaka stvar ima određeni vijek trajanja. Brodski kontejneri povlače se iz prometa nakon 10 do 15 godina, ovisno o tome koliko su se dugo koristili, a s obzirom na morske uvjete, napravljeni su od posebnog lima, tzv. corton steel, koji ne hrđa toliko puno kao onaj normalni. U slučaju naše kuće odrađeni su tako da su zatvoreni sa svih strana, nema vlage i ne mogu više hrđati. U Japanu i drugim zemljama često se rade kuće od kontejnera jer su potpuno sigurne u slučaju potresa. Mislim da će naša kuća stajati još dugo poslije nas.

Od čuđenja do oduševljenja

Veliku pažnju posvetili ste uređenju interijera koji obiluje retro detaljima. Jeste li ga uređivali samostalno ili uz pomoć dizajnera interijera?

Skoro svake nedjelje idem na buvljak tako da imam dosta starih i zanimljivih stvari, sve to i još nešto novo ukomponirao sam u ovu kuću. Nije bilo nikakvog dizajnera, sve što smo napravili, bile su naše ideje. Stare stvari možemo jeftino nabaviti i super se uklope s novima, imaju svoju svrhu. Tako sam umjesto vrtne kućice kupio poznati kiosk K67 u kojem skladištimo sve što nam treba, na donjem katu ugradio sam troja stara vrata koje je moj prijatelj htio baciti kada je rušio staru kuću, ispod stepenica stoji očev Tomos  Colibri T12 iz 1966. godine, u toaletu sam napravio umivaonik od stare Singerice... Ima puno tih stvari, a svaka ima svoju priču.

U Hrvatskoj za sada nema primjera ovakve gradnje. Vi ste prvi u Sloveniji te ste izazvali veliki interes stručne arhitektonske javnosti. Kakve su bile reakcije u okruženju na Vaš moderan dom?U kojoj se mjeri u Sloveniji promišlja o novim načinima gradnje?

Točno tako, kod nas još nitko nije napravio nešto slično. Reakcije su bile nevjerojatne; u početku su mi se svi smijali, bili zadivljeni i pitali: „Pa kako ćeš živjeti u kontejnerima?“, ali sada su svi oduševljeni i naravno sve ih zanima „što“ i „kako“. Nakon što je na tv-emisiji Ambienti prikazan prilog o našoj kući, svi bi imali takvu kuću ili napravili nešto tako, ali još uvijek nemaju za to hrabrosti. Nema ni tvrtke koja bi izvodila takve radove, a sami ne mogu sve. Mislim da će za nekoliko godina biti više kuća od kontejnera, u svijetu ih već ima dosta.

Otkako ste se uselili, što ste doživjeli kao prednosti života u ovakvoj vrsti kuće u odnosu na onu klasičnu?

U našem slučaju prednost je bila što smo dosta stvari mogli napraviti sami.

Za sada nema nikakvih problema, ima dovoljno mjesta;  oblik kontejnera dozvoljava maksimalnu iskoristivost unutarnjeg prostora. Od samo početka gradnje imali smo krov i u kontejnerima smo mogli sve skladištiti. Inače mislim da je život u kontejnerskoj kući usporediv s onim u klasičnoj, ako su obje izvedene kako treba.

Autor: Nataša Rožić Mikolašević