Na mjestu nekadašnjeg Kulmerova dvorca u Šestinama, zapadno od restorana ”Šestinski lagvič”, po projektu poznatog zagrebačkog arhitekta Branka Kincla izgrađena je replika originalnog zdanja, koje je razoreno potkraj Drugog svjetskog rata u podmetnutom požaru. Dvorac predaka slikara Ferdinanda Kulmera iz temelja podiže tvrtka “Agrokor”. Taj je dvorac, čija jezgra potječe iz 16. stoljeća, nekoć bio važan spomenik kulture. Bilo je to i Zagrebu najbliže feudalno imanje. Taj ogromni dvorac na dvije tisuće četvornih metara dugačak je 450 metara i ima dva kata.

Za obnovu su iznimno važne fotografije koje je prikupio i objavio Mladen Obad-Šćitaroci. Na njima su vidljive bijele klasicističke peći i namještaj staronjemačke renesanse za koji se pretpostavlja da je nabavljen u obnovi zadnjih desetljeća 19. stoljeća. Arhitekt i profesor na Arhitektonskom fakultetu Branko Kincl pristupio je ovom projektu u skladu sa strogo propisanim pravilima obnove zaštićenih spomenika kulture. Iako dvorac nije obnovljen u starim građevinskim tehnikama nego na suvremen način, kao što je na primjer višeslojna konstrukcija krova, poštovale su se gabariti i originalne debljine zidova kakve su nekada bile.

U projektu obnove Kulmerova dvorca sudjelovalo je mnogo različitih stručnjaka, a od početka je bio uključen i Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode grada Zagreba. Posjed je nekoć bio poznat po vrsnim vinogradima. Zbog toga su u dvorcu predviđene dvorane za prijeme i treninge, a uredit će se i Kulmerovi podrumi u nekadašnjem stilu. Velika će se pažnja posvetiti obnovi nadaleko poznate vinoteke, koja je bila karakteristična po bačvastim svodovima.  Služit će u reprezentativne svrhe za službene goste, a manji dio pretvorit će se u stambenu zonu. U okolici dvorca obnovit će se park s čuvenim vinogradima i voćnjacima. Zapravo, obnova obuhvaća cijeli posjed koji se proteže na 70 tisuća četvornih metara.

Samom rekonstrukcijom dvorca nije se moglo izbjeći i pitanje kvalitete življenja, pa je u tu svrhu primjenjeno podno grijanje, podno i stropno hlađenje te ventiliranje, koje je obuhvatilo i današnji suvremeni pristup kvalitete života što podrazumjeva i primjena kvalitetnog Uponor grijanja i hlađenja. Kako se ovdje radilo o mnogim prostorima raznih namjena (poslovni, stambeni, bazen ili rekreativni) tako su se i u tim pojedinim prostorima primjenjivali posebni najpovoljniji načini grijanja/hlađenja (Uponor Tecto). Ukupna pokrivena površina pod grijanjem iznosi preko 3000m². Korišteni rasteri su 10/15 cm ovisno o potrebama. Instalacija podnog grijanja se u ovom slučaju koristila i za hlađenje. Izvor toplinske energije je plinski kotao, a za hlađenje odgovarajući rashladnik.