tr?id=1052675661447439&ev=PageView&noscript=1 Zbog čega je Zadar poplavio?

11 godina s Vama!

Zbog čega je Zadar poplavio?

Foto: gradimozadar.hr
Potražili smo stručni odgovor na pitanje zašto je došlo do ovakve poplave u Zadru?
Odgovor nam je dao doc.dr.sc. Ivo Andrić, sa katedre za Upravljanje i zaštitu vodnih resursa, sa splitskog Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije.

Dostupnost vode je izravno povezana sa promijenjenom prostornom i vremenskom razdiobom pojave oborina, te imamo periode u kojima nikako nema kiše, a potom periode u kojima u nekoliko sati padne količina oborina tipična za dva mjeseca. Dostupnost oborina u ljetnim se mjesecima promijenila, a promijenila se i prostorna raspodjela oborina. Što znači ukoliko bi oborine bile raspoređene na veći prostor posljedice ne bi bile tako drastične.

Što moramo učiniti?

Moramo prilagoditi način življenja sve većim promjenama koje će se definitivno i dalje događati. Riječ je naime o ireverzibilnim promjenama. Nije da se klima nije mijenjala u prošlosti, što je dokazao i znanstvenik Milanković, čiji ciklusi objašnjavaju zbog čega se kroz geološku povijest Planeta mijenjala klima.

Problem također dolazi i sa industrijalizacijom, putem koje čovjek narušava uhodani metabolizam CO2 na zemlji, što ujedno povlači i utjecaj na hidrološki ciklus. Danas ostaje samo prijepor koliki je udio ljudske krivice u tome.

Ivo_Andri Zbog čega je Zadar poplavio?
doc.dr.sc. Ivo Andrić

Koje su interventne mjere koje možemo primijeniti?

Cijelo se društvo mora prilagoditi na novu prirodu. Moramo raditi na sustavima dojave i imati meteorološke radare koji mogu predvidjeti takve situacije. Ti bi sustavi omogućili da se pravovremeno obavijesti stanovništvo, kako bi se prvenstveno zaštitili životi, a zatim i imovina.

Koja tehnička rješenja su potrebna, te kako spriječiti zagađenja vode?

Tehnička rješenja moraju ići ka tome da povećaju otpornost cjelokupnog sustava, te integralno treba promatrati cjelokupni urbani vodni sustav koji dijelimo na kanalizaciju i vodoopskrbu. Sve se mora zajednički promatrati u smjeru klimatskih promjena, a tehnička rješenja moraju ići u smjeru da se podiže otpornost cjelokupnog urbanog vodnog sustava na ekstremne događaje. Primjerice treba planirati režim rada vodosprema i njihovu zapremu te raditi na efikasnijim sustavima oborinske odvodnje. 

Kako treba pristupiti urbanom planiranju?

Evidentno je da urbanizam u zadnjih 15 godina nije na razini koju smo imali prije. Naime kod planiranja naselja i kanalizacije promijenili su se parametri koje moramo integrirati. Ukoliko je kanalizacija već izgrađena mora se razmišljati o novim mjerama koje se moraju interpolirati u postojeći sustav, te na taj način podići otpornost cjelokupnog sustava na novu razinu. Sustav je s obzirom na promjene dinamičan, a pravila su ustaljena, te ih treba mijenjati u skladu sa promjenama koje se događaju. 

Tko je kriv?

Krivica se ne može podijeliti na određene institucije ili osobe, već je to posljedica odnosa svih nas prema prostoru u kojem živimo.
Publisher:
gradimozadar.hr