gradimozadar.hr   gradimozadar.hr   gradimozadar.hr  gradimozadar.hr 
Industrija i turizam ovogodišnja tema ARTURA

ARTUR konferencija 2017., s temom Industrija i turizam održat će se u Društvu arhitekata Zagreba 13. studenog 2017. godine
Društvo Arhitekata Zagreba u sklopu programa ARTUR (Arhitektura i turizam) organizira Konferenciju  ARTUR koja je posvećena temi INDUSTRIJA I TURIZAM,  a održat će se  u ponedjeljak, 13. studenog 2017., s početkom u 12:00 sati u Društvu Arhitekata Zagreba, Trg bana Josipa Jelačića 3/1 Konferencija je podijeljena u nekoliko blokova Rijeka, Labin, Sisak i Zagreb a na njoj gostuju uvaženi stručnjaci iz arhitekture, urbanizma i turizma: Sanda Čorak, Institut za turizam, Jasenka Kranjčević, Institut za turizam, te će se održati slijedeća predavanja: I. Turato: Pozdravi i proizvodi iz industrijske bašte, M. Sančanin, A. Suljić: Turistički potencijali industrijske i rudarske baštine Raše i Labina, S. Sorić: Mogućnosti utopije, S. Begović: Postindustrijski otoci u središtu grada, V. Čakširan:

Uloga Gradskog Muzeja Sisak u prezentaciji industrijske baštine Grada Siska.

Tijekom konferencije će se održati dodjela nagrada ARTUR za najbolje prakse i projekte u arhitekturi i turizmu. Razvoj grada kakvog ga danas poznajemo neraskidiv je s razvojem industrija u 19. i 20. stoljeću. Industrijska arhitektura veće dugo je uklopljena  u lice grada i veoma često postala je dio užeg centra, obogaćujući ga svojim specifičnim jezikom, strukturom i urbanim cjelinama.  

Deindustrijalizacija i premještanje industrije, ispraznila je formu od sadržaja,  ostavila prostore , cijele otoke unutar izgrađenih cjelina, prepuštene novim interpretacijama, od potpunog uklanjanja do prenamjena. I dok u je u širem europskom krugu, potencijal industrijske baštine prepoznat i reinterpretiran, uspješno uklopljen u nove urbane matrice, kod nas još uvijek čeka da bude vrednovan i da mu se da nova namjena.Artur želi preispitati industrijsku arhitekturu koja više nije u funkciji kroz njene kulturne a time i turističke potencijale i to kroz praksu tri grada koja su od mnogobrojnih industrijskih središte u Hrvatskoj, među prvima prepoznala značaj industrijske baštine: Rijeka, Labin, Sisak, Zagreb.  

artur1 Industrija i turizam ovogodišnja tema ARTURA

PROGRAM: 

Sven Sorić:
Mogućnosti utopije 

Vlatko Čakširan:
Uloga gradskog muzeja Sisak u prezentaciji industrijske baštine grada Siska 

Idis Turato:
Pozdravi i proizvodi iz industrijske bašte 

Marko Sančanin, Azra Suljić:
Turistički potencijali industrijske i rudarske baštine Raše i Labina 

Saša Begović:
Postindustrijski otoci u središtu grada Dodjela nagrade


ARTUR 2017

Stručni interdisciplinarni ocjenjivački sud u sastavu dafne Berc, Jasenka Kranjčević i Alan Kostrenčić  izvršit će selekciju najboljih radova, te dodjeliti nagradu ARTUR.  

PRIJAVE NA NAGRADU ARTUR OVDJE  


Najava predavanja   

Sven Sorić:

Mogućnosti utopije - Promišljanje prostornih potencijala postindustrijskog pejsaža Siska 

Tvornica špirita i likera P. Teslić, Sisak Nakon stoljeća i pol industrijskog razvoja koji je kulminirao sredinom druge polovice dvadesetog stoljeća, današnji je prostor Siska izbrazdan neaktivnim industrijskim pogonima, zapuštenim infras-trukturnim koridorima ali i bogatom ostavštinom stambenog fonda i prostornih resursa nekadašnjeg metalurškog giganta Željezare Sisak.  Na koji način iskoristit prostorne potencijale praznih industrijskih pogona i sustav infrastrukture koja premrežuje gradski pejsaž? Može li prostor nekadašnje radničke utopije postati nukleus novooživ-ljenog urbaniteta? Niz sličnih pitanja promišljaju članci, opširna studija i sprekulativni urbanistički projekt koji su nastali tokom nekoliko semestara nastave u sklopu urbanističkih i diplomske radio-nice na Katedri za urbanizam, prostorno planiranje i pejsažnu arhitekturu pri Arhitektonskom fakul-tetu u Zagrebu.  

2 Industrija i turizam ovogodišnja tema ARTURA

Sven Sorić (1989.) diplomirani je arhitekt. Kao freelance dizajner radi na područiju izdavaštva u kulturi i na praksi analognog tiska. Arhitekturu dotiče kroz dizajn i suradnju na istraživačkim projek-tima. Koautor je priopćenja na dvije međunarodne konferencije na temu industrije s prof. dr. sc. Bojanom Bojanić Obad Šćitaroci, te je koautor tekstova i suurednik knjige “Ivo Bartolić — moder-nistička arhitektura Siska” s dr. sc. Borkom Bobovec, mr. sc. Vlatkom Čakširanom i dr. sc. Lukom Korlaetom. Profesionalni je član HDD i HZSU.    


Vlatko Čakširan:

Uloga gradskog muzeja sisak u prezentaciji industrijske baštine grada Siska

Anglo-Petrolej, Caprag, Sisak Gradski muzej Sisak već dugi niz godina radi na prezentaciju industrijske baštine grada Siska kao jednog od segmenata bogate kulturno – povijesne i prirodne baštine koje taj grad ima. Nakon procesa deindustrijalizacije koji je zahvatio grad od početka Domovinskog rata, došlo je do velikih problema u njegovu gospodarskom razvoja i funkcioniranju kao urbanog središta. Bilo je potrebno pronaći nova rješenja koja bi mogla barem djelomično nadomjestiti praznine u njegovu razvoju. Industrijska baština se pokazala kao jedna od mogućnosti iskorištavanja u svrhu stvaranja novih vrijednosti grada. Nizom akcija ona uspješno je stavljena na razinu razvojnog potencijala i prihvaćena s viših instanci. Gradski muzej Sisak objavio je kartu industrijske baštine, pokrenuo manifestaciju „Dani industrijske baštine grada Siska“ i osmislio projekt „Info centar industrijske baštine – Holandska kuća“ koji se uspješno realizira sredstvima iz europskog fonda. Holandska kuća, Zagreb Mr. sc.

3 Industrija i turizam ovogodišnja tema ARTURA

Vlatko Čakširan, ravnatelj Gradskog muzeja Sisak, već 12 godina bavi se istraživanjem industrijske baštine grada Siska, te se aktivno bavi problematikom iskorištavanja takvog tipa baštine u budućem razvoju grada. U tom razdoblju napravio je kartu industrijske baštine grada Siska, pokrenuo manifestaciju Dani industrijske baštine grada Siska i bio inicijatori projekta „Info – centar industrijske baštine Holandska kuća“. Ujedno ima niz tekstova o problematici industrijske baštine Siska te je sudionika nekoliko skupova na kojima je prezentirao tu problematiku. Autor je teksta o stambenoj izgradnji Siska od 1945. do 1965. u katalogu izložbe „Arhitekt Ivo Bartolić - Modernistička arhitektura Siska“. Ujedno je i autor i koautor nekoliko izložbi s temom industrijske baštine – „Gradska munjara Sisak 1907. – 2007“, „70 godina Željezare Sisak“, „Kolonija likovnih umjetnika Željezare Sisak 1971.- 1990.“, „Književna nagrada Željezare Sisak 1976. – 1990.“ i „Gutlja jedan, ali vrijedan. Segestica Sisak 1917. – 2017.“  


Marko Sančanin, Azra Suljić:

Turistički potencijali industrijske i rudarske baštine Raše i Labina

Industrija Istarskih ugljenokopa Raša obuhvaća impresivan tehnološki krajolik koji se proteže na oko 200 km2 nadzemnog pejzaža današnje istočne Istre i preko 14km podzemnih rudarskih potkopa. Povijesna slojevitost preko 400 godina rudarenja, mjerilo i spomenička vrijednost materijalnih ostataka, tehnička inventivnost napuštenih postrojenja i visok standard rudarskih naselja, tehnološka i kulturna prožetost rudarstva i nematerijalne baštine lokalnog stanovništva te nesvakidašnja prostorna i ambijentalna kvaliteta industrije i mediteranskog krajolika; sve su to kvalitete koje gotovo školski ilustriraju potencijale za kvalitetan kulturni turizam. Ipak prošlo je preko 20 godina od zatvaranja zadnje jame u Tupljaku, a na području općina  današnje Labinštine situacija se jedva pomakla sa mrtve točke. Iako se za bivšu industriju počeo vezivati, u Hrvatskoj još nedovoljno jasan, termin baština, najčešće se nedostatak financijskih sredstava navodi kao ključan razlog neaktivnosti i nedostatka političke volje. Ili je po srijedi ipak nedostatak vizije i nesposobnost da se budući razvoj, posebno turizma, sagleda kroz neiskorištene resurse industrijskog naslijeđa? Kroz kombiniranu formu razgovora sa paralelnim projekcijama Azra Suljić i Marko Sančanin napravit će refleksiju na 20tak godina aktivne uključenosti u baštinske projekte u Labinštini. Posebno će se osvrnuti na slučaj još uvijek nezaštićenog naselja Raša – jedinog cjelovito sačuvanog primjera urbanizma i arhitekture Gustava Pulitzer Finalia te Labinske knjižnice – uspješnog primjera prenamjene bivše upravne zgrade rudnika u javnu i kulturnu namjenu.  

l1 Industrija i turizam ovogodišnja tema ARTURA

AZRA SULJIĆ, dipl. ing. arh,  (Zagreb 1970.) g. u. diplomirala 1995. g. na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.  Radi na doktorskoj disertaciji na doktorskom studiju Arhitektura i urbanizam na AF u Zagrebu.Od 1995. do 1998. zaposlena na Zavodu za urbanizam Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu.Od 1998. partner u arhitektonskom uredu ASK atelier. Glavno područje djelovanja ureda određeno je temeljem licenci za rad na kulturnim dobrima i u području prostornog planiranja.Od 2010-2011. član Izvršnog odbora Društva arhitekata ZagrebaKroz dvadesetogodišnju praksu i poslijediplomski studij na području graditeljskog nasljeđa stekla je teorijsko i praktično znanje vezano uz tematiku prenamjene brownfield lokacija.Sudjelovala je u izradi više projekata i studija te je voditelj izrade studija i urbanističkih planova uređenja vezanih uz tematiku područja, kao što su npr., prenamjena napuštene rudarske arhitekture i infrastrukture na području Labinštine, kompleksa tvornice Badel u Sesvetama, prenamjene sustava kamenoloma kod Orahovice u turističke i sportske sadržaje i sl.

MARKO SANČANIN, dipl. ing. arh. (Zagreb, 1975.) studirao je političke znanosti i arhitekturu, diplomirao je arhitekturu na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. 2000. godine osniva Platformu 9,81 i – neprofitnu organizacije koja je istraživala prostorne posljedice kulturne, ekonomske i političke tranzicije i bavila različitim oblicima arhitektonskog i urbano - kulturnog aktivizma. Od 2012. djeluje kao free-lance arhitekt, umjetnik, kritičar kulture i arhitekture te autor i suradnik na projektima u polju kulture.
Publisher:
gradimozadar.hr