Foto: Dragodid
Razvoj ruralnog turizma u Hrvatskoj jedan je od prioriteta Vlade Republike Hrvatske, a osnovni razlozi tih ciljeva su zaustavljanje depopulacije i stvaranje novih radnih mjesta što dovodi i do očuvanja prirodne kulturne baštine.
Ravnomjeran razvoj svih regija, te motiviranje mladih da ostanu na selu kako bi proizvodili organsku hrana i autohtone proizovde formula je za razvoj i blagostanje cijele države, a seoski turizam pri tome ima važnu ulogu jer aktivira posebna područja i jača lokalni identitet i autohtonu tradicijsku proizvodnju.
Suvremeno vrijeme donosi svakodnevan stres, a vremena nam kronično nedostaje, zbog čega su kvalitetne aktivnosti i ugodan boravak u prirodi nešto što probuđuje nostalgiju za vremenima naših baka. Motivacija da se vratimo starim ugodnim običajima uz poštovanje prema prirodi.
Kulturna graditeljska baština, koja uključuje optimalnu upotrebu resursa iz okoliša kao nositelj identiteta turističkih destinacija, nastoji se očuvati obnovom, a autohtona baština može utjecati na razvoj kvalitetne ponude. Republika Hrvatska ima sve preduvjete za razvoj ruralnog turizma. Ono što odražava turističku atraktivnost kraja je zdrava klima, čisti zrak, more, rijeke, voda… očuvana priroda, odsutnosti buke i još mnogo toga. Važno je da svi sudionici (državna vlast, lokalna zajednica i stanovništvo ) svoje aktivnosti provode uvažavajući načela održivog razvoja. To su temelji za uspješan razvoj ruralnog turizma.
Temelj tradicijskog graditeljstva je uporaba prirodnih resursa određenog kraja, kao i građevinski materijal što nam ga na raspolaganje stavlja priroda. To su obilježja prirodnog, odnosno, ekološkog graditeljstva.
Osnovna obilježja tradicijske kuće dalmatinskog područja vezana je uz kamen ( kao najvažniji materijal za gradnju kojeg u prirodi ima posvuda) u kombinaciji s drvom koje za dalmatinski krš predstavlja materijal sa suprotnim predznakom jer ga je malo. Osnovna konstrukcija je suhozid iz kojeg se izvode kuće, ograde, terase i sl.
Izvor: www.dragodid.org
Osnovno vezivo je vapneni mort koji poboljšava statička svojstva zida i čini ga nepropusnim za vjetar i vlagu.
Slika: Omjeri za izradu morta
Kako je izgledala seljačka kuća u prošlosti nije posve jasno, no zna se da je bila skromna. Bila je to jednoprostorna kuća s ognjištem koji je bio središte života. Razvojem kuće u horizontalnom i vertikalnom smislu, nastale su kule (nadograđen kat na prizemnici). Ovisno o području, prizemnica je služila kao konoba ili kao štala, a na katu se spavalo.
Krovišta su po formi uglavnom dvostrešna, a rijetko jednostrešna. Kao dominantan pokrov bile su kamene ploče koje su nezahvalne za gradnju jer su pod njihovim teretom krovišta najčešće stradavala. Postoje dva načina pokrivanja kamenim ploča; horizontalan (Mediteranski) i dijagonalan (Bukovica, Ravni Kotari i dubrovačko primorje). Ploče su se također premazivale vapnenačkim mortom kako bi se spriječilo strujanje zraka i eventualno curenje.
Krovište od drva radi se od bora. Bor se siječe u siječnju ili kad su najveće vrućine jer tada drvo sadrži najmanje vlage. Nakon skidanja kore i prije ugradnje, drvo se treba posušiti što je više moguće. Najtvrđe drvo je česmina koje nema puno i teško se obrađuje pa služi za klinove koji služe za lomljenje kamena.
Slika: detalje konstrukcije krovišta
U tradicijskom graditeljstvu prozori su bili mali iz više razloga. Osim od obrane od provala, seljaku je i nabavka stakla bila problem a kad svemu dodamo seljački način života koji uključuje rad na otvorenom i izravnu izloženost vremenu i nevremenu, logično je da dom ima veliku ulogu u sigurnosti gdje se od svega želi maksimalno ograditi. Kasnije se prozori počinju graditi uspravnog formata, jednostruki i dvostruki gdje su redovito dolazile i škure. Vrata su najčešće s horizontalnim ukladama širine 20-25 cm pa čak i različitih širina što im daje određen šarm. Najčešće su bojana zelenom bojom.
Komin, kao središnje mjesto okupljanja u kući, nalazimo u razini poda do 60-tak cm rane visine što je olakšavalo rad. Radna ploha je od gline, opeke ili metalne ploče na podlozi od tucanog kvarcnog kamena.
Gusterne, kameni ukrasi, kameni zidovi, podovi, klupe i razno razni elementi, mogu biti građeni od kamena koji su prirodna kulisa za suživot sa mediteranskim biljkama koje obogaćuju život i doprinose povezivanju s prirodom. Blaga klima u našem području omogućava nam i do 9 mjeseci života na otvorenom zbog čega bi dvorišta, maslinici, djedovine i sva ostala napuštena područja trebala bi biti fokus obnove i gradnje na svim ruralim područjima. Posebno na otocima i tamo gdje ih već ima.
Zakonske odredbe za očuvanje baštine.
Svaka promjena stanja u prostoru mora se provoditi u skladu s dokumentima prostornog uređenja, prema odredbama posebnih zakona te propisa donesenih na osnovu tih zakona. Zakonske se odredbe primjenjuju na novu gradnju i na rekonstrukciju postojećih građevina (Zakon o gradnji, NN 153/13) i Zakon o prostornom uređenju (NN, 153/13). Zahvati na područjima koja su zaštićena kao kulturna dobra i/ili prirodna vrijednost, provode se i u skladu s odredbama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN, 69/99., 151/03.), odnosno Zakona o zaštiti prirode (NN, 70/05.).
U parku prirode i u području zaštićenoga krajolika (prema definiciji područja integralnih prirodnih i kulturno-povijesnih vrijednosti) dopuštene su gospodarske i druge radnje koje ne ugrožavaju bitna obilježja i temeljnu ulogu te ne narušavaju značajke zbog kojih je područje zaštićeno.
Ako je kulturno dobro upisano u Registar kulturnih dobara RH, za sve radnje za koje je prema posebnom propisu obvezna lokacijska dozvola potrebno je od nadležnoga konzervatorskog odjela pribaviti posebne uvjete zaštite kulturnih dobara.
Za radnje koje bi mogle prouzročiti bilo kakve promjene na kulturnom dobru, odnosno narušiti njegovu cjelovitost, potrebno je također od nadležnoga konzervatorskog odjela ishoditi prethodno odobrenje. Za odstupanje od nekih bitnih zahtjeva za građenje na kulturnom dobru upisanom u navedeni registar potrebno je pribaviti suglasnost Ministarstva za prostorno planiranje i zaštitu okoliša nakon prethodno pribavljenog mišljenja Ministarstva kulture.
Radove na građevinama koje su upisane u Registar kulturnih dobara RH, može izvoditi samo izvođač koji zadovoljava uvjete određene posebnim propisima i ima licencu za radove, koju je izdalo Ministarstvo kulture.
IZVOR:
- Mediteranska kamena kuca 2006.pdf, MEDITERANSKA KAMENA KUĆA, tiskano izdanje priručnika izdao je Institut za turizam 2006., ISBN 953-6145-15-4
- TRADICIJSKA KAMENA KUĆA DALMATINSKOG ZALEĐA priručnik za obnovu i turističku valorizaciju
