Od sirovine do proizvoda u krajobraznoj arhitekturi

U sklopu edukacije predviđa se stručni obilazak kamenoloma “Škrobotnik” sa predavanjem mr.sc. Viktora Bungića, rukovoditelja eksploatacije i oplemenjivanja mineralnih sirovina na eksploatacijskom polju “Škrobotnik”.

Nakon predavanja i obilaska kamenoloma, održat će se još dva predavanja, od toga će jedno održati i krajobrazni arhitekt, član Hrvatskog društva krajobraznih arhitekata, gdin. Stjepko Golubić, mag.ing.prosp.arch. na temu “Pejsažna sanacija i prenamjena kamenoloma”

Hrvatsko društvo krajobraznih arhitekata, kontinuirano radi na promociji struke krajobrazne arhitekture te ovim programom želi educirati stručnjake i sve one koji će to tek postati o materijalima, novim dostignućima u proizvodnji te o mogućnostima sanacije i prenamjene kamenoloma nakon njihova zatvaranja.

U sklopu edukacije, stručnjaci iz područja građevinarstva i krajobrazne arhitekture osigurat će vam stručno vodstvo i predavanja.


Kompletan program preuzmite ovdje

Prijavite svoj dolazak ovdje

Sažeci

„Eksploatacija i oplemenjivanje tehničko – građevnog kamena na eksploatacijskom polju „Škrobotnik“
Predavač: mr.sc. Viktor Bungić, dipl.ing.rud.

Biografija: Viktor Bungić, dipl. ing. rud., zaposlen je kao rukovoditelj eksploatacije i oplemenjivanja mineralnih sirovina u poduzeću Samoborka d.d. Stekao je zvanje magistra tehničkih znanosti, smjer rudarstvo na Rudarsko geološko naftnom fakultetu u Zagrebu. Bavi se temom eksploatacije i oplemenjivanja tehničko – građevnog kamena na eksploatacijskom polju „ Škrobotnik“. 1985. je položio stručni ispit.

Sažetak: Na eksploatacijskom polju “Škrobotnik”, prvotno je, u idejnom projektu bilo predviđeno oplemenjivanje tehničko - građevnog kamena za potrebe nasipnog i tamponskog materijala, a naknadno se odlučilo i za proizvodnju standardnih klasa tehničko - građevnog kamena. Radni ciklus počinje bušenjem minskih bušotina. Dužina i smjer bušotina određuje se ovisno o situaciji na terenu, u skladu s glavnim rudarskim projektom.

Oplemenjivanje započinje već samim gravitacijskim transportom gdje se izdvaja kvalitetnija stijenska masa veće granulacije. Međutim, vizualno se ne može precizno ocijeniti kvaliteta materijala pa je neophodno povremeno (minimalno jednom tjedno) uzimati uzorke radi dobivanja sitnih analiza prema kojima se vrše dodatne korekcije u oplemenjivanju.


„Upotreba betonskih blokova u uređenju okoliša“
Predavač: Diana Rešetar, dipl.ing.građ

Biografija: Diana Rešetar, dipl. ing. građ., zaposlena je kao tehnolog u poduzeću Samoborka d.d. Stekla je zvanje diplomiranog inženjera građevine na Građevinskom fakultetu u Zagrebu. Bavi se betonskim proizvodima i njihovom primjenom. 2012. godine položila je stručni ispit za obavljanje poslova prostornog uređenja i graditeljstva.

Sažetak: Za potpun i cjelokupan dojam i skladan dizajn zidova, stupova, klupa, ograda i roštilja nadopunite prostor jedinstveno dizajniranim betonskim blokovima. Ovi glatki ili tučeni elementi svojom masivnošću zadovoljavaju građevinske I estetske uvjete koje pred Vas stavlja uređenje okoliša. Želite li topliji, klasičan izgled, tučeni blok je savršen izbor. Ukoliko pak želite postići moderan izgled, na raspolaganju su ravni blokovi oštrih linija. Pokazat ćemo Vam brojne mogućnosti upotrebe jednog našeg proizvoda i nadamo se da ćete neke nove namjene otkriti baš Vi.


„Pejsažna sanacija i prenamjena kamenoloma“
Predavač: Stjepko Golubić, mag.ing.prosp.arch., krajobrazni arhitekt

Biografija: Stjepko Golubić, mag.ing.prosp.arch., univ.spec.oecoing., zaposlen je kao krajobrazni arhitekt. Student je Poslijediplomskog doktorskog studija Arhitekture i urbanizma u Zagrebu. Bavi se temom isključivanja društvenih skupina iz gradskih pejsaža. 2018. godine obranio je završni specijalistički rad s temom „Pejzažna sanacija i prenamjena kamenoloma“ na Sveučilišnom interdisciplinarnom poslijediplomskom specijalističkom studiju Ekoinženjerstvo.

Sažetak: Eksploatacija kamena ima za posljedicu stvaranje pejsaža narušenih vizualnih, funkcionalnih i ekoloških vrijednosti. Sanacijom i prenamjenom napuštenih kamenoloma neke vrijednosti mogu povratiti ili se mogu razviti nove. Pejsažna sanacija i prenamjena kamenoloma podrazumijeva kombinaciju znanstvenog i umjetničkog pristupa u kojem korištenjem biotehničkih i kreativnih alata degradirani prostor može dobiti novu svrhu. U radu su istraživane tehnike sanacije, biološke rekultivacije kao i sanacije ekološkom sukcesijom i erozijskim procesima da bi se ustanovio njihov potencijal i kompatibilnost u svrhu pejsažne sanacije i prenamjene prostora. Analizirano je šest hrvatskih i sedam svjetskih primjera izvedenih i neizvedenih suvremenih projekata sanacije kamenoloma da bi se prepoznali trendovi, korištene tehnike, vrijednosti, funkcije i pristupi sanaciji. Dobiveni podaci su poslužili za stvaranje smjernica koje bi se mogle primijeniti na kamenolome u Hrvatskoj. Rezultati istraživanja pokazali su da se koriste raznovrsni pristupi sanaciji kamenoloma koji ovise o samoj lokaciji te o željenom ciljnom stanju. Uočeno je da se model vraćanja kamenoloma na ishodišno stanje zamjenjuje modelom stvaranja novih pejsaža. Oni nastaju prepoznavanjem i iskorištavanjem novonastalih kvaliteta privedenih funkciji ovisno o samoj lokaciji, potrebama lokalnog stanovništva i višim ciljevima. Smjernice proizašle iz istraživanja upućuju na važnost uspostavljanja međuodnosa između kamenoloma i okolnog pejsaža, poštivanja načela održivog razvoja, poticanja interdisciplinarnog pristupa sanaciji i prenamjeni, te promatranja kamenoloma kao otvorenog sustava koji se mijenja u prostoru i vremenu. Sanacija kamenoloma ne bi se smjela odvijati kao što je uobičajeno, u svrhu dodatne eksploatacije kamena, već bi trebala biti planski osmišljena, s osiguranim financijskim sredstvima i biti samostalni projekt koji se dodjeljuje na temelju javnog natječaja. Na taj način bi se odabralo rješenje s najboljim omjerom kvalitete i cijene te osigurala sanacija u određenom vremenskom razdoblju kao i revitalizacija prostora kroz namjenu koja bi ostvarivala daljnje prihode lokalnom stanovništvu i državi.