Gradi se prva certificirana pasivna kuća u Hrvatskoj

Foto: Marijan Katić, RenderBiro
Na otoku Olibu u neposrednoj blizini mora, na relativno niskoj nadmorskoj visini, upravo se gradi jedinstvena kuća
Iako je projektno i arhitektonski zanimljiva, jedinstvenost ove kuće krije se u njezinoj pasivnosti. Pasivna gradnja i nije neka nepoznanica i već se godinama priča o kućama koje su građene po ovom principu, ipak ovo će biti prva pasivna kuća u Hrvatskoj certificirana od strane Passivhaus instituta!


Projekt:
Arhitektura: Petra Kondres Tomažić, mag.ing.arch | Strojarstvo: INOVAPRO d.o.o. | PHPP: Petra Kondres Tomažić, mag.ing.arch., Certificirani projektant pasivne gradnje | Lokacija: Hrvatska - Zadar - otok Olib  | Provjera kvalitete i certifikat: Passivhaus Institut | Godina izgradnje: 2018


Bauschild_final_A1_Custom Gradi se prva certificirana pasivna kuća u Hrvatskoj


Što to znači?


Riječ je o stambenoj građevini, koja će se sastojati od dvije jedinice namijenjene stanovanju četveročlanih obitelji. Kuća će se koristiti minimalno punih osam mjeseci godišnje, od travnja do studenog, a pretpostavka je da će preostala četiri zimska mjeseca kuća biti većinom bez korisnika. Sukladno načinu korištenja, projektiran je ventilacijskii sustav, te sustav grijanja i hlađenja.  .

Pasivna_kua_Olib_1 Gradi se prva certificirana pasivna kuća u Hrvatskoj

U svrhu proračuna fizike zgrade, smanjen broj dana korištenja objekta zimi uzet je kao jedna od bitnih odrednica sustava grijanja, dok je standardna razina popunjenosti ostalih mjeseci uzeta kao odrednica sustava hlađenja. Prostor obiju jedinica gotovo je jednak; referentna korisna tlocrtna površina objekta A iznosi 130 m2, a objekta B 138 m2.

Pasivna_kua_Olib_3 Gradi se prva certificirana pasivna kuća u Hrvatskoj

Pristup proračunu energetske bilance


Riječ je o građevini sa dvije stambene jedinice, povezane u jednu jedinstvenu termičku cjelinu sa dijeljenim podrumom, dok su nadzemni volumeni prizemlja i kata fizički odvojeni. Korištenje energije planirano je za svaku jedinicu pojedinačno s obzirom da svaka posjeduje zaseban termotehnički sustav. Detaljni energetski proračun, rađen u PHPP programu, proveden je kao da se radi o dvije kuće, odnosno rezultira sa dva odvojena certifikata.

Razlog tome, pored već navedena dva neovisna termotehnička sustava, leži i u tome sto se dvije stambene dilatacije neće nužno koristiti istovremeno, te tako planiran sustav i pripadni energetski proračuni osiguravaju da se izbjegne bilo kakva neizvjesna situacija u slučaju grijanja i hlađenja. Dodatno, pojedinačna analiza stambenih jedinica, s obzirom da je zemljište smješteno na izloženom neurbanom području, omogućila je bolje razumijevanje utjecaja zasjenjenja volumena jedne dilatacije naspram druge, naročito glede utjecaja na energiju potrebnu za hlađenje.

Pasivna_kua_Olib_5 Gradi se prva certificirana pasivna kuća u Hrvatskoj

Klimatski podaci za otok Olib, dodatno su obrađeni i validiran od strane Passivhaus instituta s obzirom da na otoku ne postoje meterološka mjerenja, a najbliža meteorološka postaja je na Malom Lošinju. Prema validiranim klimatskim podacima lokacija građevine se suočava sa visokim mjesečnim vrijednostima vlage u zraku i to tijekom cijele godine, što proizlazi prvenstveno zbog blizine mora. S obzirom na to, u ljetnom periodu, vrijednost potrebne energije za hlađenje povećana je za tu latentnu frakciju, a u konačnosti vrijednost sume energije potrebne za osjetljivim i latentnim hlađenjem zadovoljava stroge kriterije za hlađenje kod pasivnih kuća u toplim klimatskim uvjetima.

Pasivna_kua_Olib_6 Gradi se prva certificirana pasivna kuća u Hrvatskoj

Učestalost pregrijavanja u razdoblju hlađenja bila je 25% veća od postavljene vrijednosti od 25 stupnjeva, zbog čega je mehanički sustav hlađenja bio nužan. Uvođenje noćne ventilacije putem otvaranja prozora pokazalo je značajan pozitivan učinak na smanjenje pregrijavanja, međutim istovremeno u ljetnim mjesecima taj sustav uvodi latentnu toplinu zbog visoke razine vlažnosti zraka. Zbog toga je planiranje prihvatljivog sustava odvlaživanja vrlo značajno kako bi se postigla udobnost življenja u prostoru.

S druge strane u zimskim mjesecima nije problem postići kriterije pasivne kuće s obzirom na potrošnju energije za grijanje. Unatoč tome, potrebna energija za grijanjem po kriteriju pasivnih kuća, nije se mogala pokriti isključivo sistemom ventilacije i rekuperacije zraka, pa je pažljivo planirana ugradnja dodatnih grijačih tijela, koji će po moći zadovoljiti energetske potrebe u najhladnijim zimskim uvjetima. U smislu ekonomske izvedivosti i jednostavnosti sustava naglasak je na instalaciji onoliko dodatne snage koliko je potrebno - ne više.


Zaključak

Pasivna_kua_Olib_4 Gradi se prva certificirana pasivna kuća u Hrvatskoj


Zbog toplih klimatski uvjeta s kojima se suočava otok Olib, bilo je relativno jednostavno postići kriterij grijanja pasivne kuće bez obzira na veći faktor oblika građevine, dok je istovremeno bilo zahtjevno postići kriterij hlađenja. U zadanim klimatskim uvjetima, pri odabiru željene orijentacije građevine tijekom faze projektiranja, razlike u odstupanju za čak 5 stupnjeva pokazale su značajan utjecaj na energiju potrebnu za hlađenjem.

Kao rezultat toga, izračun energetske bilance u PHPP-u bio je od samog početka koristan prilikom procjene utjecaja varijanti malih razlika u orijentaciji na energetske potrebe građevine, kao i utjecaja zasjenjenja volumena jedne stambene jedinice na drugu.

Razmjena i komunikacija međurezultata PHPP proračuna između svih uključenih stručnjaka i inženjera u svim razvojnim fazama projekta pokazalo se kao ključni faktor uspješnosti u iterativnom procesu projektiranja pasivne kuće. Zauzvrat osiguralo je “osjetljivost” samog arhitektonskog pristupa na uvjete iz okoliša.
Publisher:
gradimozadar.hr