U organizaciji Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja, u ponedjeljak 11. studenog, u hotelu International u Zagrebu održana je konferencija "Zelena budućnost grada" koja je okupila 300-njak sudionika zainteresiranih za planiranje i financiranje projekata zelene infrastrukture u urbanim područjima i kružno gospodarenje prostorom i zgradama.
Konferenciju je otvorio potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva i prostornoga uređenja Predrag Štromar.
„Među primarnim ciljevima Europske unije, koje slijedi i Hrvatska, su smanjenje emisija ugljičnog dioksida, povećanje energetske učinkovitosti, osiguranje pristupa sirovinama, a istovremeno smanjujući učinke na okoliš i emisije stakleničkih plinova. Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja uspješno provodi projekte energetske obnove u zgradarstvu, a naš je cilj da stvorimo i izgradimo bolji i kvalitetniji standard za sve građane, a rezultat su topli i sigurni domovi, ugodnije učionice, zbornice i ambulante. Ono što je također bitno je da se kroz energetsku obnovu ostvaruju uštede na energentima, što znači da građanima ostaje više novca u kućnom budžetu, a županima, načelnicima, gradonačelnicima ostaje više sredstava koje mogu iskoristiti za razvoj obrazovanja i podizanje komunalnog standarda. Kroz projekte energetske obnove cirkulira pet milijardi kuna projekata u građevinskom sektoru“ - izjavio je na otvaranju konferencije potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva i prostornoga uređenja, Predrag Štromar.
Uvodnim izlaganjem sudionicima su se obratili i državna tajnica Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, Spomenka Đurić te pomoćnik ministra zaštite okoliša i energetike, Igor Čižmek.
Zelena infrastruktura u urbanim područjima podrazumijeva velike površine visokog i niskog zelenila te nizove manjih zelenih površina, a njenim najsofisticiranijim oblikom smatraju se zeleni zidovi i krovovi koji povećavaju energetsku učinkovitost zgrada jer ljeti smanjuju temperaturu okoliša, a zimi energetske gubitke zgrada. Zelena infrastruktura prepoznata je i na razini Europske unije kao jedna od osnovnih dimenzija ostvarenja održivog urbanog razvoja, a jedan od principa koji podržava održivi urbani razvoj je kružno gospodarstvo koje počiva na poslovnim modelima koji zamjenjuju koncept „kraja života” proizvoda i kroz alternativnu ponovnu uporabu pridonose održivosti materijala i energije. Važan dio europske strategije kružnog gospodarstva je kružno gospodarenje prostorom koje uključuje ponovnu upotrebu napuštenih prostora i zgrada te intenziviranje upotrebe postojećih zgrada i prostora. Izgradnja novih i rušenje starih zgrada rezultira vrlo velikim količinama građevinskog otpada te čini gotovo trećinu ukupno proizvedenog otpada u EU-u, stoga će kružno gospodarenje prostorom imati veliki učinak u održivom urbanom razvoju gradova i urbanih područja.
U sklopu konferencije predstavljeni su i nacrti dva programa Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja: Program razvoja zelene infrastrukture u urbanim područjima za razdoblje 2021. – 2030. te Program razvoja kružnog gospodarenja prostorom i zgradama za razdoblje 2021. – 2030., koji će nakon usvajanja služiti kao podloga za programiranje proračuna i sredstava iz fondova EU te ostalih izvora financiranja u razdoblju 2021. – 2027.
Hrvatska također obiluje napuštenim zgradama i prostorima zbog čega je u izradi digitalni portal s registrom brownfield područja RH koji se uspostavlja u cilju digitalizacije, inventarizacije, vrednovanja i praćenja stanja ovakvih prostora i zgrada te stvaranja preduvjeta za kreiranje poticajnih mjera za ulaganja koja će napuštene prostore i zgrade prenamijeniti ili revitalizirati u višenamjenske suvremene urbane strukture i druge sadržaje. U najvećoj mjeri riječ je o nekretninama koje su u vlasništvu Republike Hrvatske i jedinica lokalne i regionalne samouprave.
Upravo je čelnicima jedinica lokalne i regionalne samouprave, ali i zavodima za prostorno uređenje, arhitektima, projektantima, investitorima, poduzećima iz energetskog sektora, izvođačima i proizvođačima opreme i materijala te predstavnicima financijskih institucija bila prvenstveno namijenjena ova konferencija.
Uz predstavnike Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja, Ministarstva zaštite okoliša i energetike te Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije, sudionicima su se kroz izlaganja obratili i profesori s Arhitektonskog te Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a predstavljeni su i primjeri dobre „zelene“ prakse Zagreba, Rijeke i Siska.
U završnom dijelu konferencije održan je World Cafe - diskusija po okruglim stolovima, u sklopu koje su sudionici otvoreno diskutirali te razmjenjivali iskustva i informacije o postojećim aktivnostima kao i potencijalima vezanim uz razvoj zelene infrastrukture u urbanim područjima i kružnog gospodarenja prostorom i zgradama. Raspravljali su i o najvažnijim preprekama i izazovima u provedbi aktivnosti, mogućnostima međunarodne suradnje, a kroz diskusiju s predstavnicima znanstvene zajednice, financijskog i privatnog sektora otvorene su i mogućnosti unapređenja međusobne suradnje.
