Niz potresa koji je pogodio Hrvatsku u ožujku i prosincu 2020. godine, uz primat ljudske štete i gubitka, suočio je velik broj naših sugrađana s gubitkom domova preko noći. Osim toga, značajna šteta je vidljiva u broju oštećenih i neuporabljivih kuća, ostale materijalne štete i psihološkim izazovima za brojne stanovnike potresom pogođenih područja. Šetnja po centru Zagreba, Siska ili Petrinje pruža uvid u dramatičnost posljedica po gradsku infrastrukturu te stupanj oštećenosti i neupotrebljivosti izgrađenog okoliša.
U posebnu kategoriju unutar izgrađenog okoliša ulaze zgrade koje su pojedinačno zaštićena kulturna dobra i one koje se nalaze u zaštićenoj povijesnoj cjelini. Te zgrade imaju velik kulturološki značaj radi svoje povijesti i načina gradnje. Vjerojatno niste znali kako je više od 6500 zgrada kulturne baštine oštećeno u potresu te zahtijeva obnovu.
Zbog čega su zgrade važne za ljudsku dobrobit? Sektor zgradarstva je jedan od najvećih faktora doprinosa globalnom zatopljenju i klimatskim promjenama. Zbog velike potrošnje energije i emisija stakleničkih plinova, posebice CO2, dolazi do zagrijavanja Zemljine površine i nižih slojeva atmosfere. Takav slijed uzrokuje povećanje temperature, izumiranje biljnih i životinjskih vrsta, topljenje ledenjaka i širenje infektivnih bolesti što ima negativan utjecaj na ljudsko zdravlje. Na tragu toga, pokazatelji govore kako oko 40% emisija CO2 dolazi iz zgrada.
Iz tog razloga, Europska komisija promiče Zeleni plan s ciljem da se do 2050. godine postignu standardi neto nulte emisije stakleničkih plinova. Sve nove zgrade moraju biti gotovo nulte potrošnje energije što znači da troše minimalno energije i da potrošnja dolazi iz obnovljivih izvora energije. Pri postizanju zacrtanih ciljeva, poseban izazov predstavljaju zgrade kulturne baštine. Budući da su takve zgrade nositeljice povijesti i kulture, potreban je oprez pri izvođenju bilo kakvih restauracija.
Hrvatski savjet za zelenu gradnju (Croatia GBC), kao najveća organizacija koja se bavi područjem održive i zelene gradnje, prepoznao je važnost modernizacije i energetske obnove zgrada kulturne baštine te zajedno sa Zakladom Sendzimir iz Poljske sudjeluje u provedbi ClimBuild projekta (Climate Mitigation in Heritage Buildings). Projekt se bavi (energetskom) renovacijom zgrada kulturne baštine na koje se zbog njihovog povijesnog značaja i načina izgradnje ne odnose isti propisi kao i na ostali fond zgrada. Iz tog razloga, zgrade kulturne baštine ne ispunjavaju svoj maksimalni energetski potencijal.
Prilikom obnove nastoji se paziti da materijali budu što vjerniji originalnima koji su se koristili kada je zgrada izgrađena, kao i iskoristiti priliku za implementaciju novih mehanizama. Pronalaženje najkvalitetnijih i financijski isplativih rješenja je ciljani ishod ClimBuild projekta - modernizacija i energetska učinkovitost s jedne strane, te očuvanje povijesnih važnosti s druge. Projekt će završiti 2022. godine objavom sveobuhvatne publikacije izrađene od strane Croatia GBC-a koja će uključivati metode, tehnike i konkretne primjere uspješne obnove.
