Završio je Festival arhitekture u Beču – Turn On 2016

Koncept Turn On-a kompleksan je u namjeni da obuhvati različite arhitektonske prakse i jezike kao i široku paletu projektnih zadataka. Međutim specijalnost simpozija pokazuje se u dijaloškoj formi predavanja – dijalozi arhitekata s investitorima ili proizvođačima novih materijala ili građevnih materijala kao i dijalozi arhitekata s moderatorima. Ovaj puta to su bili, uz Margit Ulama i Angelika Fitz (buduća direktorica Architekturzentruma Wien) i Michael Kerbler. Također i format panel diskusije – Turn On – Talk, pridonosi istraživačkoj kvaliteti festivala i namjeri da se problematiziraju razni aspekti suvremenog građenja. Važno je nadalje sudjelovanje, i to ne tek formalno, već aktivno gradskih političkih dužnosnika iz Socijaldemokratske stranke i Stranke zelenih koje dijele gradsku vlast u Beču.

Najviše je pažnje posvećeno problematici javnog gradskog prostora, ali i kompleksu stanogradnje povezane sa zgušnjavanjem gradskog prostora, ali i formiranjem čitavih novih gradskih četvrti kao što je u Beču Seestadt Asper. Pa i tradicionalni svečani govor arhitekta i urbanista Maxa Riedera bavi se problemima gradskog prostora danas. Grad kao živi organizam traži interdisciplinarni pristup koji će omogućiti pravo na zajednički gradski prostor. Moderni ciamovski grad podrazumijeva ukidanje pješačkog kretanja, dijeljenje funkcija. Nestalo je neobavezno kretanje, a došlo je i do nastanka mrtvih zona navečer. Da bi se ostvario grad mogućnosti Rieder predlaže mjere kao što su: isključenje stanovanja u prizemnim zonama, kreiranje stanova za privremeno stanovanje, fluktuiranje odnosa između stanovanja i rada. Isto tako treba težiti manjim građevnim kompleksima kako bi nastajali mnogi mali stari gradovi s pješačkim distancama i sljedovima promjena.

Paradigmatski primjer za ta razmišljanja bio bi prikazani projekt Grüner Markt (Zelena tržnica) arhitekta Brune Sandbichlera, interaktivne kuće za gradsku četvrt na arealu bivšeg bečkog južnog kolodvora. Projekt razvija brojne instrumente koji svojom sinergijom doprinose intenziviranju gradskog života, ali isto tako i socijalnoj održivosti. Jedna javna i tri polu javne razine kuće sadrže laboratorije, seminarske prostore, uređaj za uzgoj riba funkcionalno povezan sa staklenikom – povrtnjakom. Radi se dakle o aktivnom stanovanju pri čemu su granice stanova fleksibilne, prilagodljive promjenama obitelji. Takav inovativni projekt ima potporu političara, osobito iz stranke Zelenih, baš kao i projekt privremenog stanovanja – mobilnog studentskog doma u novoj gradskoj četvrti Aspern. Arhitekt Markus Fischer tu je dalje razvio svoja istraživanja modularnog, fleksibilnog planiranja. Radi se o drvenom modulu za po četiri studentske sobe sa zajedničkim prostorima koji je moguće premijestiti i na druge lokacije. Aktiviranje prizemlja princip je i projekta stambenog naselja Iles flottantes arhitekata Artec i Dietrich – Untertrifaller u jednoj južnoj bečkoj četvrti, pri čemu su skromne dimenzije socijalnih stanova kompenzirane potpuno ostakljenim fasadama i loggiama po cijelom obodu zgrada.

Tema vertikalnog grada prisutna je u razmišljanjima arhitektica Silvie Bodaye i Kathrin Aste iz Innsbrucka – grada koji brzo raste, a izgradiva površina mu je zbog opsežnog zelenog pojasa vrlo ograničena. Visoka gradnja kompenzirana je otvaranjem doljnih etaža za javnost.

Osobitost Turn On festivala je koncentracija mnogih kratkih izvještaja arhitekata o jednom svom novijem projektu. U tom formatu impresionirali su Volker Giencke s jedinstvenom koncertnom dvoranom u letonskoj Liepai, Roldan + Berengue s gotovo raskošnim oblikovanjem socijalne stanogradnje u Barceloni, Henke Schreieck s inovativnim poslovnim kompleksom Erste Campus u Beču, Grafton Architects sa Sveučilišnim kampusom u Limi te Anna Heringer svojom održivom i humanom gradnjom kao što su dječji vrtić u Zimbabveu ili hosteli u Kini.

Osim mnogih relevantnih tema simpozija kao što su iskorištavanje gradskih resursa, obnova seoskih gospodarstava, prikazi inovativnih materijala i konstrukcija, dotaknuta je i tema posredovanja arhitekture. Pri tome je naglašena važnost rada na terenu s korisnicima, ali prije svega i uvođenje arhitektonskih i urbanističkih tema u kurikulume, već počevši od osnovne škole kako bi se ostvarilo razumijevanje i vrednovanje građenog okoliša u čitavoj javnosti, a ne samo u povlaštenim elitističkim krugovima.