Foto: Ramiro Ramirez
Čileanski arhitekt Alejandro Aravena, dobitnik ovogodišnje Pritzker nagrade, objavio je nekoliko svojih stambenih projekata kao otvoreni resurs za pomoć rješavanju globalne stambene krize.
Aravenova arhitektonska grupa, “Elemental” objavila je nacrte četiri njegova low-cost “inkrementalna” stambena projekta na svojoj web stranici za besplatno preuzimanje. Cilj je osigurati materijal za vladine agencije i razvojne inženjere koji ulaganje u dobro osmišljen projekt socijalnog stanovanja smatraju preskupim.
Aravena i Elemental privukli su međunarodnu pozornost sa "Quinta Monroy" u Čileu 2004.
Aravena je najavio otvorenu inicijativu na konferenciji za novinare u sjedištu Ujedinjenih naroda u New Yorku, nakon što je dobio Pritzkerovu nagradu za svoju inovativnu socijalnu gradnju. Zagovarao je pristup koji opisuje kao “inkrementalan”, u kojem vlada financira izgradnju polovice stambenog objekta, a drugu jeftiniju polovicu završavaju stanovnici onoliko dobro koliko im resursi to dopuštaju. Plan je osmišljen kako bi se izvuklo najviše od malog budžeta izgradnjom okvira i neophodnog prostora za svaku kuću, ostavljajući ostatak stanovnicima da ga kompletiraju tijekom vremena. “Elemental” navodi da će dizajne vjerojatno trebati izmijeniti sukladno lokalnim propisima i gradnji, kao i “lokalnoj stvarnosti” i dostupnosti materijala.
Objavljeni projekti su "Quinta Monroy", "Lo Bernechea" i "Villa Verde", dovršeni 2013. i 2014. god. i "Monterrey" u Meksiku 2010. god.
"Elemental" dizajn za razvoj "Monterrey" u Meksiku također je dostupan za besplatno preuzimanje kako bi potaknuo više pristupačnih stambenih projekata
"Villa Verde" u gradu Constitucion je još jedan primjer Araveninog “inkrementalnog” stanovanja
Alejandro Aravena najpoznatiji je po svom radu sa arhitektonskom grupom "Elemental", kojoj je cilj riješiti problem siromaštva i eliminirati predgrađe koristeći participativni pristup koji se bavi lokalnim zajednicama u ranim fazama dizajna.
Aravena navodi kako se vladine agencije i razvojni inženjeri ustručavaju potrošiti novac na napredni dizajn jer ga percipiraju kao visokorizičan. Ističe kako potreba za socijalnim stanovanjem raste sve više jer prema njegovim navodima, od tri milijarde ljudi koji danas žive u gradovima, jedna milijarda su ispod linije siromaštva. Cilj socijalno osviještene arhitekture je potaknuti vladu i tržišta da se posvete izazovu masivne ubrzane urbanizacije.