Foto: gradimozadar.hr
Na godišnjoj se razini trend stalnog rasta izdanih građevinskih dozvola u Hrvatskoj po mjesecima nastavlja od studenog 2015. godine (osim ožujka 2016. godine), dozvole za zgrade imaju kontinuitet porasta od travnja 2016., a dozvole za ostale građevine još od rujna 2015. godine (osim srpnja 2016.)
Samo u prosincu 2016. godine zabilježen je najveći broj mjesečno izdanih dozvola još od listopada 2011. godine, a 196 dozvola za tzv. ostale građevine najveće je mjesečno ostvarenje još od studenog 2002.
Svojevrsno „zatišje“ koje je zadnjih godinu dana prevladavalo u građevinarstvu kada je bila riječ o izdavanju građevinskih dozvola, odnosno i u broju zaprimljenih zahtjeva za izdavanje građevinskih dozvola, kao da postupno prestaje. Stručnjaci već upućuju na skori uzlet građevinskog sektora koji se počeo „odguravati“ od dna nakon najtežeg dijela krize prije četiri-pet godina, a procjene se temelje prvenstveno na laganom povećanju broja zaposlenih te zabilježenom porastu prihoda građevinskih tvrtki u njihovom poslovanju. No, i jedan drugi pokazatelj kojeg su - recimo tako – i sami građevinari i gospodarstvenici očekivali već duže vrijeme jesu tendencije rasta izdanih građevinskih dozvola u Hrvatskoj.
Situaciju valja popratiti još od zadnjih mjeseci prošle godine – prema obrađenim podacima Hrvatske gospodarske komore samo u prosincu broj izdanih građevinskih dozvola u Hrvatskoj porastao je za 5,6 posto u odnosu na mjesec studeni, a u odnosu na godinu dana prije čak za 41,1 posto!
Još je značajnije da je broj izdanih građevinskih dozvola samo u zadnjem mjesecu 2016. godine – ukupno 868 – ujedno i najveći broj mjesečno izdanih dozvola još od listopada 2011. godine. Svojevrstan kuriozitet jest i da je 196 izdanih građevinskih dozvola za tzv. ostale građevine najveće mjesečno ostvarenje još od studenog 2002. godine, dakle najveće ostvarenje još od prije 14 godina.
Broj dozvola raste već godinu dana
Svojevrsno „zatišje“ koje je zadnjih godinu dana prevladavalo u građevinarstvu kada je bila riječ o izdavanju građevinskih dozvola, odnosno i u broju zaprimljenih zahtjeva za izdavanje građevinskih dozvola, kao da postupno prestaje. Stručnjaci već upućuju na skori uzlet građevinskog sektora koji se počeo „odguravati“ od dna nakon najtežeg dijela krize prije četiri-pet godina, a procjene se temelje prvenstveno na laganom povećanju broja zaposlenih te zabilježenom porastu prihoda građevinskih tvrtki u njihovom poslovanju. No, i jedan drugi pokazatelj kojeg su - recimo tako – i sami građevinari i gospodarstvenici očekivali već duže vrijeme jesu tendencije rasta izdanih građevinskih dozvola u Hrvatskoj.
Na prostoru zadarske županije zapaža se porast broja zahtjeva za gradnju i uređenje kuća za odmor s bazenom
Situaciju valja popratiti još od zadnjih mjeseci prošle godine – prema obrađenim podacima Hrvatske gospodarske komore samo u prosincu broj izdanih građevinskih dozvola u Hrvatskoj porastao je za 5,6 posto u odnosu na mjesec studeni, a u odnosu na godinu dana prije čak za 41,1 posto!
Još je značajnije da je broj izdanih građevinskih dozvola samo u zadnjem mjesecu 2016. godine – ukupno 868 – ujedno i najveći broj mjesečno izdanih dozvola još od listopada 2011. godine. Svojevrstan kuriozitet jest i da je 196 izdanih građevinskih dozvola za tzv. ostale građevine najveće mjesečno ostvarenje još od studenog 2002. godine, dakle najveće ostvarenje još od prije 14 godina.
Broj dozvola raste već godinu dana
I što je još važno, na godišnjoj se razini trend stalnog rasta izdanih građevinskih dozvola nastavlja od studenog 2015. godine (osim ožujka 2016. godine) a dozvole za zgrade imaju kontinuitet porasta od travnja 2016., a dozvole za ostale građevine još od rujna 2015. godine (izuzetak je srpanj 2016.)
Prošla je godina – ukupno gledajući – donijela značajan porast broja građevinskih dozvola i to ukupno 8018, od čega za zgrade otpada 6418, te 1600 za ostale građevine. U odnosu na cijelu prethodnu 2015. godinu to je 1690 dozvola više, te je u postocima porast broja ukupno izdanih građevinskih dozvola iznosio 26,7 posto (četvrtinu više u slučaju zgrada , te trećinu više kod ostalih građevina). Optimizam i značajno ohrabrenje predstavlja činjenica da je rast ukupnog broja građevinskih dozvola zabilježen prvi put nakon 2005. godine što se može tumačiti i svojevrsnim putem u gospodarski oporavak i probuđen interes za ulaganje i kod privatnog i kod javnog sektora, a dijelom je to i posljedica utjecaja novca iz fondova Europske unije.
Povećana i vrijednost predviđenih radova
Prošla je godina – ukupno gledajući – donijela značajan porast broja građevinskih dozvola i to ukupno 8018, od čega za zgrade otpada 6418, te 1600 za ostale građevine. U odnosu na cijelu prethodnu 2015. godinu to je 1690 dozvola više, te je u postocima porast broja ukupno izdanih građevinskih dozvola iznosio 26,7 posto (četvrtinu više u slučaju zgrada , te trećinu više kod ostalih građevina). Optimizam i značajno ohrabrenje predstavlja činjenica da je rast ukupnog broja građevinskih dozvola zabilježen prvi put nakon 2005. godine što se može tumačiti i svojevrsnim putem u gospodarski oporavak i probuđen interes za ulaganje i kod privatnog i kod javnog sektora, a dijelom je to i posljedica utjecaja novca iz fondova Europske unije.
Povećana i vrijednost predviđenih radova
Vrijednost predviđenih vrijednosti radova prema izdanim građevinskim dozvolama još je jedan pokazatelj uzlaznih trendova jer bilježi porast od 11,7 posto, što je treća godina za redom u kojoj vrijednost planiranih radova raste. Prošle je godine stabilnost i ravnoteža ovih vrijednosti i postala solidnija jer je uz rast vrijednosti radova na zgradama, zabilježen i rast vrijednosti na spomenutim radovima na ostalim građevinama (lani je tu zabilježen pad).
Dakako da treba još pričekati na euforične konstatacije i hvalospjeve mogućim uzrocima, no da se nešto ozbiljnije pokreće u hrvatskom građevinarstvu, posebno u stanogradnji. Kriza u građevinarstvu ipak je ostavila duboke posljedice, jer valja imati na umu i činjenicu kako je broj izdanih građevinskih dozvola u 2016. godini i dalje bio čak 34,7 posto manji nego 2008. godine koju se općenito smatra tzv. pred kriznom godinom. Istodobno, u odnosu na tu godinu lani je i predviđena vrijednost radova bila manja za značajnih 43,7 posto, a broj dozvola samo za stanove manji za čak 51,8 posto.
No, vratimo li se usporedbama prošle i njoj prethodne 2015. godine, podaci upućuju na malo optimizma, jer je kod izdanih građevinskih dozvola za izgradnju stanova rast korisne površine predviđenih stambenih jedinica povećan za značajnih 32,3 posto – ukupno 860 tisuća četvornih metara. To bi moglo ukazivati i na očekivanje jačanja potražnje za stambenim nekretninama u sljedećim godinama.
Zabilježeno je i povećane vrijednosti predviđenih radova
Dakako da treba još pričekati na euforične konstatacije i hvalospjeve mogućim uzrocima, no da se nešto ozbiljnije pokreće u hrvatskom građevinarstvu, posebno u stanogradnji. Kriza u građevinarstvu ipak je ostavila duboke posljedice, jer valja imati na umu i činjenicu kako je broj izdanih građevinskih dozvola u 2016. godini i dalje bio čak 34,7 posto manji nego 2008. godine koju se općenito smatra tzv. pred kriznom godinom. Istodobno, u odnosu na tu godinu lani je i predviđena vrijednost radova bila manja za značajnih 43,7 posto, a broj dozvola samo za stanove manji za čak 51,8 posto.
No, vratimo li se usporedbama prošle i njoj prethodne 2015. godine, podaci upućuju na malo optimizma, jer je kod izdanih građevinskih dozvola za izgradnju stanova rast korisne površine predviđenih stambenih jedinica povećan za značajnih 32,3 posto – ukupno 860 tisuća četvornih metara. To bi moglo ukazivati i na očekivanje jačanja potražnje za stambenim nekretninama u sljedećim godinama.
U trendu i Grad Zadar i Županija
Slijedeći pozitivne trendove u ukupnom hrvatskom gospodarstvu i Zadar i područje Zadarske županije također pokazuju porast zahtjeva za izdavanje građevinskih dozvola u prošloj godini i na početku ove godine. Tako je, primjerice samo u Zadru, broj zaprimljenih zahtjeva za izdavanje građevinskih dozvola u 2014. godini iznosio oko stotinjak, godinu dana poslije 158, a lani 268 zahtjeva. U vezi s tim, treba istaći i kako prostor Zadarske županije obuhvaća gotovo 80 posto svih zahtjeva, a odnosi se na kuće, te kuće za odmor (zapaža se i porast broja zahtjeva za gradnju, odnosno uređenje kuća za odmor s bazenom. Kao da apartmani više nisu glavni trend gradnje, a zanimljiv podatak jest i da je velika većina investitora (80-tak posto) izvan Zadarske županije (Zagreb, Varaždin, Bjelovar…)
U županijskom Odjelu za provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnje bilježe znatno povećanje broja zahtjeva za izdavanje građevinske dozvole, lani je takvih zahtjeva bilo 848 a to je i blizu prosjeka broja zahtjeva iz navedenog predkriznog razdoblja. U zadarskoj gospodarskoj Komori naglašavaju kako Grad i Županija u cijeloj prošloj godini ima zaprimljenih 1116 zahtjeva, odnosno riječ je o objektima koji se već grade ili bi se trebali graditi.
Konkretno, na listi mogućih i konkretnih zahvata u 2017. godini – koji su u pripremi - nalaze se hotel Maraska park, dio Sveučilišnog kampusa (studentska menza, knjižnica…), 126 stanova na području bivše Tvornice kruha, proširenje Supernove, Kaufland blizu LIDL-a, trgovine na Putu Bokanjca…
