Foto: MGIPU
Aplikacija na vrlo jednostavan i pristupačan način mrežnim operatorima omogućuje kreiranje, unos i dostavu obavijesti, te objavljivanje i pregled zaprimljenih obavijesti o tekućim ili planiranim građevinskim radovima, a koje su mrežni operatori sukladno zakonskim odredbama obvezni objaviti putem jedinstvene informacijske točke u svrhu koordinacije građevinskih radova
Riječ je o vrlo korisnoj aplikaciji koja omogućuje ažurno objavljivanje i izravan pristup informacijama o tekućim i planiranim infrastrukturnim građevinskim radovima i kao takva predstavlja prvu fazu uspostave jedinstvene informacijske točke! – istakao je dr. sc Damir Šantek, ravnatelj Državne geodetske uprave puštajući u petak 31. ožujka u rad programsku aplikaciju e-Oglasna ploča, u nazočnosti ministra graditeljstva i prostornoga uređenja Lovre Kuščevića i ministra mora, prometa i infrastrukture Olega Butkovića.
Predstavljajući e-Oglasnu ploču ravnatelj dr.sc. Davor Šantek istakao je kako aplikacija na vrlo jednostavan i pristupačan način mrežnim operatorima omogućuje kreiranje, unos i dostavu obavijesti, te objavljivanje i pregled zaprimljenih obavijesti o tekućim ili planiranim građevinskim radovima, a koje su mrežni operatori sukladno zakonskim odredbama obvezni objaviti putem jedinstvene informacijske točke u svrhu koordinacije građevinskih radova.
Ministar graditeljstva i prostornoga uređenja Lovre Kuščević naglasio je kako se priprema uspostava Katastra infrastrukture i evidentiranje svih vrsta infrastrukture na jednom mjestu, koji će značajno doprinijeti provedbi Zakona o postupanjima s nezakonito izgrađenim infrastrukturnim građevinama. Zakon se planira donijeti ove godine, što predstavlja i nastavnu aktivnost Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja u okviru sređivanja stanja u prostoru i prostornom planiranju Republike Hrvatske.
-Koordiniranje građevinskih radova na infrastrukturi značajno doprinosi učinkovitijem i racionalnijem korištenju prostora, a ujedno ima i značajan financijski efekt. Procjenjuje se kako polaganje dvije ili više infrastruktura u isti rov smanjuje troškove za oko 30 do 40 posto po pojedinoj infrastrukturi. Znači, pravovremenom koordinacijom postiže se najmanje dvostruki efekt, smanjenje financijskih troškova i bolje iskorištavanje prostora, pojednostavljeno, umjesto dva ili više infrastrukturnih koridora imamo samo jedan, kazao je ministar Kuščević.
Uspostava jedinstvene informacijske točke jedna je od najvažnijih mjera zacrtanih akcijskim planom Strategije razvoja širokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2016. – 2020. godine. Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković pojasnio je kako, iako se putem ove aplikacije omogućuje pristup samo jednom dijelu informacija koje bi trebali biti na raspolaganju putem jedinstvene informacijske točke, ona predstavlja izuzetno značajan iskorak u ostvarivanju ciljeva Strategije. To će omogućiti razmjenu informacija i koordinaciju građevinskih radova, time i uštedu značajnih financijskih sredstava, uz povećanu učinkovitost u postavljanju elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina.
Po riječima ministra Butkovića, Zakon o mjerama za smanjenje troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina ponajprije ide u prilog i olakšava ulaganja operatora javnih komunikacijskih mreža koji su ujedno i infrastrukturni operatori, što znači da grade i postavljaju elektroničku komunikacijsku mrežu i infrastrukturu širom države. S druge strane, Zakon obvezuje na suradnju sve tzv. mrežne operatore – poduzeća iz elektroenergetskog, plinskog, naftnog, toplinskog i vodnog sektora (HEP, JANAF, PLINACRO, lokalni plinski i vodovodni distributeri i dr.), kao i trgovačka društva u sektoru željezničkog, cestovnog, riječnog, pomorskog i zračnog prometa (HAC, HC, ARZ, HŽ Infrastruktura i dr.). Uz uvjete utvrđene ovim Zakonom, oni moraju operatorima elektroničkih komunikacija omogućiti pristup svojoj infrastrukturi, koordinirati s njima građevinske radove i pružiti im sve potrebne informacije.
Infrastrukturni građevinski radovi koji se zakonski moraju oglašavati odnose se na radove na fizičkoj infrastrukturi – dakle izgradnju, rekonstrukciju, održavanje i uklanjanje, a obveznici dostavljanja obavijesti u svrhu koordinacije građevinskih radova su mrežni operatori pod kojim se najprije podrazumijevaju operatori javne komunikacijskih mreža. Isto tako, to su i operatori – upravitelji drugih vrsta infrastrukture koja služi za prijenos i distribuciju plina, električne energije uključujući javnu rasvjetu, toplinske energije, vode, odvodnju otpadnih voda i kanalizacije, te upravitelji infrastrukture namijenjen odvijanju željezničkog, cestovnog, riječnog, pomorskog i zračnog prometa.
Predstavljajući e-Oglasnu ploču ravnatelj dr.sc. Davor Šantek istakao je kako aplikacija na vrlo jednostavan i pristupačan način mrežnim operatorima omogućuje kreiranje, unos i dostavu obavijesti, te objavljivanje i pregled zaprimljenih obavijesti o tekućim ili planiranim građevinskim radovima, a koje su mrežni operatori sukladno zakonskim odredbama obvezni objaviti putem jedinstvene informacijske točke u svrhu koordinacije građevinskih radova.
Ministar graditeljstva i prostornoga uređenja Lovre Kuščević naglasio je kako se priprema uspostava Katastra infrastrukture i evidentiranje svih vrsta infrastrukture na jednom mjestu, koji će značajno doprinijeti provedbi Zakona o postupanjima s nezakonito izgrađenim infrastrukturnim građevinama. Zakon se planira donijeti ove godine, što predstavlja i nastavnu aktivnost Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja u okviru sređivanja stanja u prostoru i prostornom planiranju Republike Hrvatske.
-Koordiniranje građevinskih radova na infrastrukturi značajno doprinosi učinkovitijem i racionalnijem korištenju prostora, a ujedno ima i značajan financijski efekt. Procjenjuje se kako polaganje dvije ili više infrastruktura u isti rov smanjuje troškove za oko 30 do 40 posto po pojedinoj infrastrukturi. Znači, pravovremenom koordinacijom postiže se najmanje dvostruki efekt, smanjenje financijskih troškova i bolje iskorištavanje prostora, pojednostavljeno, umjesto dva ili više infrastrukturnih koridora imamo samo jedan, kazao je ministar Kuščević.
Uspostava jedinstvene informacijske točke jedna je od najvažnijih mjera zacrtanih akcijskim planom Strategije razvoja širokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2016. – 2020. godine. Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković pojasnio je kako, iako se putem ove aplikacije omogućuje pristup samo jednom dijelu informacija koje bi trebali biti na raspolaganju putem jedinstvene informacijske točke, ona predstavlja izuzetno značajan iskorak u ostvarivanju ciljeva Strategije. To će omogućiti razmjenu informacija i koordinaciju građevinskih radova, time i uštedu značajnih financijskih sredstava, uz povećanu učinkovitost u postavljanju elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina.
Po riječima ministra Butkovića, Zakon o mjerama za smanjenje troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina ponajprije ide u prilog i olakšava ulaganja operatora javnih komunikacijskih mreža koji su ujedno i infrastrukturni operatori, što znači da grade i postavljaju elektroničku komunikacijsku mrežu i infrastrukturu širom države. S druge strane, Zakon obvezuje na suradnju sve tzv. mrežne operatore – poduzeća iz elektroenergetskog, plinskog, naftnog, toplinskog i vodnog sektora (HEP, JANAF, PLINACRO, lokalni plinski i vodovodni distributeri i dr.), kao i trgovačka društva u sektoru željezničkog, cestovnog, riječnog, pomorskog i zračnog prometa (HAC, HC, ARZ, HŽ Infrastruktura i dr.). Uz uvjete utvrđene ovim Zakonom, oni moraju operatorima elektroničkih komunikacija omogućiti pristup svojoj infrastrukturi, koordinirati s njima građevinske radove i pružiti im sve potrebne informacije.
Infrastrukturni građevinski radovi koji se zakonski moraju oglašavati odnose se na radove na fizičkoj infrastrukturi – dakle izgradnju, rekonstrukciju, održavanje i uklanjanje, a obveznici dostavljanja obavijesti u svrhu koordinacije građevinskih radova su mrežni operatori pod kojim se najprije podrazumijevaju operatori javne komunikacijskih mreža. Isto tako, to su i operatori – upravitelji drugih vrsta infrastrukture koja služi za prijenos i distribuciju plina, električne energije uključujući javnu rasvjetu, toplinske energije, vode, odvodnju otpadnih voda i kanalizacije, te upravitelji infrastrukture namijenjen odvijanju željezničkog, cestovnog, riječnog, pomorskog i zračnog prometa.
