tr?id=1052675661447439&ev=PageView&noscript=1 Koliko smo doista svjesni mogućih ušteda?
Koliko smo doista svjesni mogućih ušteda?

Foto: Biljana Pažin
Prije dvije godine obratila mi se kolegica radi izrade ponude za projektnu dokumentaciju energetske obnove zgrade, te je naposljetku upravo moja ponuda bila prihvaćena. Tada sam krenuo s projektima energetske obnove. Smatram kako bi moje iskustvo moglo poslužiti kao dobar primjer, sugestija i motivacija da stanari svih zgrada promisle zašto i kako provesti energetsku obnovu svojih zgrada, koja počinje s kvalitetnom obnovom fasade, ali i dodatnim radovima.
Ljudima je važno dati prave informacije o obnovi fasade kako bi znali što im je činiti. Nisu sve zgrade spremne na takve investicije. Naprimjer, idućih 10 godina ćete davati za pričuvu onoliko koliko ćete uštedjeti na troškovima struje, a nakon toga ste perioda na čistom dobitku. To je često prva informacija koju ljudi žele znati.

Jednom kad se izradi prijedlog projekta, usporedi se postojeće stanje s projektiranim, kako bi se utvrdila razlika te iskalkulirala potrošnja i investicija. Taj odnos je postotak uštede, to je zadnji faktor koji određuje kvalitetu projekta u natječaju - što je veći taj postotak uštede i projekt je bolje rangiran u natječaju. Kad se izrade sve tablice, ono što je najbitnije jest troškovnik koji će točno iskazati koliko će što koštati. Usput rečeno, najjeftiniji projekt koji sam do sada uspio napraviti, predviđao je da po kvadratu zgrade bude 350 kn (što se odnosi na bruto površinu), do nekih skoro 750 kn - što je zgrada manja, to je cijena veća i obratno. Projekt Đakovačke predan je 2015. godine, u 2016. godini odobren im je kredit, te se krenulo s obnovom. Kako sam ujedno dobio zadatak nadzora nad objektom, imao sam izvrsnu priliku kontrolirati sve svoje projektantske značajke, a vidjeti ih primjenjene, značilo je to da mi se otvorila cijela jedna paleta znanja o izolaciji, kako se izvode radovi i na koje detalje treba paziti na zgradi. Pritom je najvažnija bila sinergija i koordinacija s izvođačem. Konstantno smo komunicirali, a mogu reći, moja neka tvrdoglavost i inzistiranje na detaljima, ipak me je dovela do toga da je zgrada izvedena po svim pravilima struke. Pomoglo je i što sam, također, skoro svaki drugi dan bio na gradilištu.
Iznos kredita, odnosno procijenjena vrijednost radova bila je milijun kuna, Fond je pokrivao 40 posto opravdanih troškova - dakle 300 tisuća kuna davao je Fond, stanari  su imali 150 tisuća kuna, a razlika od 500 tisuća kuna nadopunjena je kreditom banke. Savjet koji bi se mogao dati svima koji trebaju kredite kao ovi stanari jest da na banke ovdje treba gledati kao one koje nude proizvod na tržištu, te izabrati onu s najboljom ponudom, postaviti se prema bankama praktički “ako nećeš ti, netko drugi hoće”. 

Energetska obnova jest kvalitetna obnova fasade i još… 


Treba dodati i to kako je oblik njihove zgrade donio značajnu uštedu, kao i činjenicu da u opravdane troškove nisu ušli troškovi bojanja, skidanja i postavljanja klima uređaja kao svih onih elemenata koji pomalo odnesu dio novca.
Donedavno su ljudi energetsku obnovu razumjeli najprije samo kao uređenje fasade, dakle, kao da će se fasada malo oprati, staviti ljepilo, prebojati, ali u načelu uglavnom nije bilo razmišljanja o ukupnoj termozaštiti i energetskoj učinkovitosti u pravom smislu te riječi.
No, s vremenom se ipak uvidjelo koliki treba biti pravi razmjer potrebnih radova te se mijenjao i dotadašnji pravilnik, koji sada nalaže da, ukoliko obnavljaš više od 25 posto jednog pročelja ili  fasade, moraš imati arhitektonski projekt obnove i sanacije,  pa se tako sada po zakonu fasadu mora i termoizolirati.

DSC_0239 Koliko smo doista svjesni mogućih ušteda?

Računica je impresivna - na Đakovačkoj je ostvareno oko 82 posto uštede na struji za grijanje. Onaj dio koji se koristio za grijanje/hlađenje prostora, ukoliko je prije iznosio 150 kuna, smanjen je na 40ak kuna potrošnje. Ako se u Đakovačkoj plaćala pričuva 199 kuna, to je povećano na 280 kuna. No, ljudima je najvažnije jasno objasniti uštedu.
Također, na zgradi se dogodilo i to da je potrošeno stotinu tisuća kuna više iznenadnih troškova. Nakon inicijalnog pregleda (koji je inače jako bitan kako bi se utvrdilo točno stanje) fasade i cijelog krovnog sustava, to nas je prevarilo. Naime, nije se moglo, kad je zgrada pregledavana, točno znati na što će se “naletjeti”. No, kad su se skinuli svi prvi slojevi i počeli otklanjati dijelovi fasade, shvatilo se kako su oštećenja na zgradi daleko veća nego predviđena. Osim toga, stanari su tražili i dodatno još neke stavke poput bojanja balkona, ograda, vrata, pločica…


Predstavnik stanara - ključni dio obnove 

Kad je jednom zgrada dovoljno termoizolirana, smanjeni su i gubici između grijanog i negrijanog prostora. Već kad je bio postavljen krov na Đakovačku 7, osjetila se i znatna razlika u toplini u cijeloj zgradi. Gubici koji se inače ostvaruju kroz otvore, nisu tako veliki kao oni koji nastaju kroz površine zidova. A krovište je pritom ogroman gubitak. Meni je osobno došao jedan stanar i rekao kako se po prvi puta digao u noći, a da nije morao obući kaput kako bi došao do toaleta. Dodatan konkretan i ljudima opipljivi primjer bio je kako je dobar ambijentalni ugođaj daleko veći u obnovljenoj zgradi nego onoj ranije, neobnovljenoj.
I, dakako, ključan element za energetsku obnovu ovdje i inače jest korektan i komunikativan predstavnik stanara, a u sve što se odluči napraviti na zgradi trebaju biti upućeni svi stanari.
U svemu tome važna je činjenica kako su se ljudi danas konačno osvijestili kako treba raditi sa strukom. Tako bih htio naglasiti i kako je priprema tople vode stavka o kojoj će stanari Đakovačke morati razmisliti kako bi to prijavili sada na sljedećem natječaju.


Što s toplom vodom, ugradnjom liftova, pristupom za invalidne osobe? 

Energetska obnova je tako dobar početak saniranja prostora koji svakako treba iskoristiti. Ne samo u vezi fasade, već i kroz pripremu tople vode i ugradnju liftova. Ono što je bitno kod kretanja u sve takve projekte je koordinacija između svih suvlasnika i onog tko predstavlja zgradu, kao i koordinacija između predstavnika stanara, upravitelja, projektanta, nadzornika i izvođača.
Kod novih natječaja vrijedi pravilo kako su svi troškovi opravdani. Dosadašnji natječaji  bili su lakši za prijaviti, kod novih je to ipak puno kompliciranije. Prije nije postojalo praćenje nakon projekta, kod novih natječaja praćenje traje pet godina. Prati se potrošnja, izvještaj o uštedama, tijek novca… U novim se natječajima sufinancira i ugradnja liftova kao i pristup za invalidne osobe.
Predmeti subvencija i poticaja na energetsku obnovu su različiti, kao i njihov intenzitet, a to ovisi o tome kakav je natječaj.   Sufinanciraju se  projektna dokumentacije, obnova odnosno radovi na sanaciji.
Bitno je naglasiti da se radi o natječajima. Kvalitetno izrađena projektne dokumentacija samo je jedan od faktora za prolaz na natječaju. Zgrade moraju imati i uredne papire i dokumentaciju.

DSC_0227 Koliko smo doista svjesni mogućih ušteda?
Za kraj bih istaknuo da se tek sada stvara svijest kako stambeni objekt nije nužno samo zadovoljenje osnovnih životnih funkcija, već mora biti i ugodan oku. Ljudi su navikli razmišljati na način „što je iza mojih vrata je moje, a što je izvan toga, okoliš zgrade, o tome neka vodi brigu poduzeće ili gradska vlast“. Međutim, ako ste vlasnik u zgradi, onda ste suvlasnik i stubišta, krova, okoliša zgrade i fasade zgrade, te ako ta zgrada izgleda nakaradno, onda ni vrijednost vašeg stana neće biti onakva kakvu možda želite, odnosno obrnuto, ako je vaša zgrada primjerenog i kvalitetnog izgleda i dobrog energetskog razreda, onda je i cijena vaše nekretnine daleko veća i bolja.

Ugrađeni materijali na fasadi u Đakovačkoj 7 


ROCKWOOL

U projektu energetske obnove zgrade u Đakovačkoj ulici u Splitu, ROCKWOOL je bio uključen kao dobavljač izolacijskog materijala od kamene vune za izradu ETICS fasadnog sustava, a  ostale komponente sustava isporučila je tvrtka RÖFIX. Izvođač radova bila je tvrtka CRIVAC d.o.o. iz Solina. 

DSC_0234 Koliko smo doista svjesni mogućih ušteda?

ETICS sustav najčešći je izbor projektanata i investitora prilikom izgradnje fasada novih objekata ili energetske obnove postojećih. Ovaj sustav je “povezani sustav za vanjsku toplinsku izolaciju”, a naziva se još i kontaktna fasada. Toplinska izolacija zidova s vanjske strane najučinkovitiji je način zaštite zgrade od toplinskih gubitaka. Bitna prednost ovakvog sustava je izolacija zgrade kao cjeline, čime se izbjegavaju pojave toplinskih mostova, temperaturna opterećenja, vremenska oštećenja nosive konstrukcije te kondenzacija vodene pare u nosivoj konstrukciji zida. Postavljanje izolacije sa vanjske strane omogućava zadržavanje topline u zidu čime je stanovanje u objektu ugodnije.
Na projektu obnove zgrade u Đakovačkoj ulici ROCKWOOL je isporučivao proizvod Frontrock MAX E ploče od kamene vune u debljini od 10 cm koje su jedinstvene na tržištu jer u jednoj ploči sadrže dvije različite gustoće. Vanjski sloj veće gustoće osigurava bolje mehaničke karakteristike, a unutarnji sloj manje gustoće poboljšava toplinsko-izolacijska svojstva. Ploče od ROCKWOOL kamene vune zadovoljavaju najviši razred zaštite od požara – A1. Dodatno, dimenzijski su stabilne na temperaturne promjene što izravno utječe na dugotrajnost i izgled fasade.


RÖFIX
Ugradnja toplinsko-izolacijskih sustava zahtijeva kompatibilne i u sustavu ispitane materijale. Za lijepljenje izolacijskih ploča od mineralne vune korišten je bijeli mort RÖFIX Unistar® LIGHT, koji je u kombinaciji s RÖFIX P50 staklenom mrežicom upotrijebljen i za armiranje fasadne površine, čime je osigurana mehanička otpornost fasade, odnosno njena dugotrajnost. Mort za lijepljenje i armiranje s izvanrednim tehničkim svojstvima jedan je od važnih faktora zaštite pri čestim udarima vjetra (bure) u Dalmaciji, a u kombinaciji s pričvrsnicama RÖFIX STR-8Z 2G koje su ugrađene prema svim pravilima struke, jamči da nema bojazni da će fasada „odletjeti s vihorom“.

Roefix Koliko smo doista svjesni mogućih ušteda?
Prije nanošenja završnog sloja žbuke, bitna je njena prethodna obrada predpremazom, a korišten je RÖFIX predpremaz PREMIUM, radi izbjegavanja mogućeg problema iscvjetavanja vapna iz podloge, te isto tako i smanjenja rizika pojave algi i gljivica na fasadi iz okoline. RÖFIX predpremaz PREMIUM dubinski djeluje u podlogu, regulira vodoupojnost sustava i omogućava ravnomjernu preraspodjelu završnog sloja. Njegova ugradnja ujedno jamči ujednačenost boje na fasadi. Za završni sloj investitori su odabrali mineralnu RÖFIX silikatnu strukturnu završnu žbuku granulacije 1,5 mm koju obilježava dobra paropropusnost. 
Da bi se postigla dodatna zaštita, površina je obojana paropropusnim, elastičnim fasadnim premazom RÖFIX PE 519 PREMIUM na bazi SiSi tehnologije, uz obavezno prethodno nanošenje univerzalnog premaza za učvršćenje i ujednačenje podloge RÖFIX PP 301 HYDRO LF.

Publisher:
gradimozadar.hr