Dovršavanje izgradnje antičkog Foruma i nova gradnja ispred crkve Sv. Marije; vertikalni zeleni vrtovi uklopljenji u različite društvene sadržaje; gradski bedemi oslobođeni od prometa i mostovima povezani s parkovima; novi pješački mostovi između Nove rive i Foše te preko uvale Jazine kao spoj budućeg sveučilišnog kampusa i Poluotoka; kulturni centar u napuštenoj crkvi Sv. Nikole; umjesto Doma županije i FINA-e gastro zona i prostor za mlade na vrhu Poluotoka; Varoš kao zona igre i opuštanja; aktivacija zapuštenih dvorišta u povijesnoj jezgri; nova urbana signalizacija; na mjestu Stare bolnice turistički info centar i Tvornica inovacije; zona Arsenala i Kampo kaštela kao veliki otvoreni gradski dnevni boravak sa stanovima za iznajmljivanje mladim obiteljima...
Ovo su samo neki od prijedloga studenta zagrebačkog studija arhitekture za mogućnosti uređenja zadarske povijesne jezgre koji su nastali kao produkt urbanističke radionice Katedre za urbanizam pod nazivom "Afirmacija zadarskog poluotoka – suvremene turističke intervencije i zaustavljanje trenda iseljavanja iz gradskih središta". Prije samih prijedloga, koji su izdvojeni i predstavljeni kroz 16 zasebnih cjelina, studenti su obavili iscrpan posao povijesne analize i mapiranja sadašnjeg stanja poluotoka "mjereći" urbane procese u tom najvećem zaštićenom povijesnom urbanom središtu na hrvatskoj obali Jadrana. Unatoč konzervatorskoj zaštiti, zadarski poluotok je zadnjih godina izložen snažnom utjecaju prekomjerne komercijalizacije javnog prostora koji na istovjetan način pogađa i povijesne jezgre Splita, Šibenika i Dubrovnika, a mogao bi se svesti pod zajednički pojam – turistifikacija.
Uspoređujući današnje stanje zadarskog poluotoka sa stanjem od prije 25 godina, studenti su uočili da je samo dva posto novih zgrada izgrađeno na Poluotoku, ali je zato došlo do velikog preslagivanja, odnosno iseljavanja stanovništva praćenog transformacijom sadržaja: umjesto stanovanja, prizemlja i prvi katovi zgrada sve više ustupaju pred ugostiteljima, trgovcima, apartmanima, hostelima i raznim drugim uslužnim djelatnostima. Zabrinuti nad takvim galopirajućim trendovima, ali i komunalnom zapuštenošću brojnih dijelova zadarske povijesne jezgre, studenti su nakon provedene dubinske analize, pod kreativnom vodstvom prof. dr. sc. Tihomira Jukića i asistentice Kristine Perkov,krenuli u osmišljavanje novih sadržaja predlažući točkaste intervencija diljem poluotoka koje bi ga trebale oživjeti tijekom cijele godine, sprečavajući novo iseljavanje te učiniti ugodnijim mjestom za življenje prije svega domaćim stanovnicima, a time i tisućama gostiju. Sve u cilju kako bi se najveća povijesna jezgra na Jadranu othrvala destinacijskom karakteru tijekom nekoliko ljetnih mjeseci i postala razvojna osnova za obnovu čitavog Zadra.
Projekt je osmišljen na Arhitektonskom fakultetu, a izveden je uz pomoć Zadarskog društva arhitekata. Konačan rezultat tog uistinu vrijednog, važnog i obimnog posla okrunjen je nagradom ARTUR za 2015. godinu u kategoriji stručna istraživanja i publikacije. Nagrada Artur dodjeljuje se projektima koji doprinose održivoj i integrativnoj arhitektonskoj realizaciji na polju turizma uključujući lokalnu zajednicu, koristeći u radu interdisciplinarni pristup.
Kako stoji u obrazloženju nagrade dodijeljene u lipnju u Kući arhitekture u Zagrebu, "kroz analizu stanja i ponuđena rješenja promišljenih intervencija, sugeriraju se alati i načini zadržavanja života u staroj gradskoj jezgri te suprotstavlja se turizmu kao plošnim konzumentu prostora. Studija je izvrstan primjer promišljanja prostora povijesnih gradskih jezgri te platforma za dalju razradu strateškog razvoja grada, a time i prostorno planske dokumentacije."
Studija će biti izdana uz financijsku pomoć Grada Zadra i u obliku publikacije koja daje pozitivan primjer pristupa razvoju i za druge obalne gradove kao npr. Split, Šibenik i drugi koji su danas izloženi snažno rastućem pritisku turističke potražnje.
Zanimljivo je istaknuti da niti jedan studentski rad nije predložio reafirmaciju prostora Nove rive koju mnogi Zadrani smatraju glavnim gradskim neiskorištenim potencijalom. Profesor Jukić međutim ističe da su projekti Stare i Nove rive, obzirom na važnost prostora, obuhvaćeni zasebnim diplomskim radovima.
Izvan interesa studenata ostao je i prostor uvale Jazine koji se namjerava pretvoriti u veliku nautičku marinu, kao i kontaktna zona Poluotoka s kopnom gdje se kroz projekt Vrata Zadra, iskopom povijesnih kanala, od Poluotoka opet želi napraviti otok.
Studentska analiza poluotoka trebala bi poslužiti kao prvi korak ka formiranju multidisciplinarne grupe koja bi u svojstvu stalne radne skupina brinula o razvoju poluotoka. Studentska analiza je gotova sad će brzo godina dana, a od multidisciplinarne grupe još uvijek nema ni traga.
IVICA NEVEŠĆANIN