gradimozadar.hr   gradimozadar.hr   gradimozadar.hr  gradimozadar.hr 
Moderna arhitektura Trogira

Moderna arhitektura Trogira
Foto:
Izložba „Moderna arhitektura Trogira“, otvara se u Muzeju grada Trogira/Galerija Cate Dujšin Ribar u ponedjeljak, 21. rujna 2015. u 19 sati.

Kustosica izložbe je Lidija Butković Mićin, uz potporu Motel Trogir tima, čije višemjesečno istraživanje predstavlja pionirski pokušaj kontekstualiziranja izgradnje grada u razdoblju između 1945. i 1990.

Kao zasebni segment projekta, 22. rujna 2015. s početkom u 18.30 na glavnom trgu, bit će organizirana fikcionalna, alternativna gradska tura njemačke umjetnice Katharine Zimmerhackl.
Izložba i sva događanja segment su projekta MOTEL TROGIR, a može se razgledati do 30. rujna 2015.

O IZLOŽBI:
Uvrštavanjem bivšeg motela Sljeme arhitekta Ivana Vitića na popis zaštićenih kulturnih dobara Republike Hrvatske 2013. godine napravljen je veliki iskorak u društvenoj valorizaciji moderne arhitekture trogirskog područja, ali i osvještavanju potrebe sustavnog istraživanja i očuvanja tog segmenta graditeljske baštine. Ovaj izložbeni projekt motivirala je želja da se započeti javni dijalog o budućnosti Vitićevog ostvarenja potkrijepi sagledavanjem šire situacije, odnosno učini daljnji napor k utvrđivanju koordinata zamašnog urbanog razvoja Trogira nakon Drugog svjetskog rata.

Kako je riječ o uglavnom slabo obrađenom povijesnom sloju grada, istraživanje se fokusiralo na konstataciju činjenica. Dokumentiran je građevinski fond, pretraženi dostupni arhivski izvori i stručna periodika, obavljen niz razgovora, a sve sa ciljem da se dosad anonimnim objektima pridruže imena njihovih projektanata i shvati pozadina pojedinih investicija te na taj način stekne potpunija predodžba o lokalnoj arhitektonskoj produkciji i gradogradnji u tadašnjim političko-ekonomskim prilikama. Dragocjena su bila i zapisana kritička razmišljanja suvremenika o ubrzanoj izgradnji trogirske regije i općenito jadranske obale tijekom ovoga razdoblja, osobito Ive Babića, Željke Čorak, Antoanete Pasinović, Milana Preloga, Grge Gamulina, Tomislava Marasovića i drugih, kao i doprinosi istraživača koji su historizirali pojedine aspekte trogirske povijesti i arhitekture 20. stoljeća, poput Ive Babića, Stanka Piplovića, Dražena Arbutine i Danke Radić. Vesna Perković Jović na temelju svoje doktorske disertacije i kasnijih radova za ovu je izložbu pripremila prezentaciju odabranih vikend-kuća arhitekta Frane Gotovca na Čiovu i u Seget-Vranjici otvorivši važno pitanje kvalitativnog dosega individualne izgradnje.


Brodogradilište u Trogiru, povijesna fotografija (ljubaznošću dr.sc. Danke Radić)

Premda se u prvoj polovini 20. stoljeća u užoj okolici Trogira mogu očitati određene protomodernističke tendencije, prvenstveno u utilitarnim projektima industrijskih pogona i socijalnoj stanogradnji, arhitektonski modernizam u punom smislu riječi afirmirao se tek nakon Drugog svjetskog rata nošen valom socijalističke modernizacije. Diljem socijalističke Jugoslavije uspostavljena je društveno financirana mreža javnih ustanova i stanogradnje, a arhitektonski okvir navedenih investicija činile su funkcionalne zgrade modernističkog sloga. Stoga je i naglasak ove izložbe stavljen na društvenu izgradnju koja je bila nositelj gospodarskog napretka grada i životnog standarda građana. Poduzeta ulaganja u socijalističkom sustavu imala su nedvojbeno pozitivne učinke: prijelaz iz poljoprivredne u industrijsko-turističku privredu, bolje obrazovne mogućnosti, zajamčena i lako dostupna zdravstvena zaštita, poboljšanje stambenih uvjeta, razvijeniji kulturni i društveni život općine. No, građevinska ekspanzija koja je pratila sveopći društveni napredak ostavila je ozbiljne prostorne i ekološke posljedice. Trogirsko kopno urbanizira se mehaničkim kolažiranjem javne, komercijalne i stambene izgradnje uz reduciranje poljoprivrednog zemljišta i zelenih površina. Propuštena je prilika za formiranje novog, cjelovitog urbanog sustava, čvrste prostorne matrice nekog mogućeg Trogira II. Istovremeno, građevinski pritisak na neposrednu okolicu povijesne jezgre umanjio je njen otočki karakter. Stoljećima definirana, zatvorena fizionomija grada iz panoramske vizure počinje fuzionirati sa puzajućom izgradnjom kopna. Tek nekoliko desetljeća akceleriranog razvoja odgovorno je za drastične promjene na urbanom i prirodnom krajoliku Trogira i okolice. Izložba progovara i o tom problemu koji je postao samo još akutniji povećanjem prostornog, prometnog, vizualnog i socijalnog kaosa nakon 1990. godine.

Prezentirane arhitektonske realizacije ocrtavaju karakteristične faze poslijeratnog modernizma: od pragmatičnog, shematskog funkcionalizma u poraću, preko varijanti zrelog, internacionalnog modernizma 50-ih i 60-ih godina do okretanja kritičkom regionalizmu i postmodernističkim strujanjima u kasnim 70-im i 80-im godinama. Na trogirskom području svoj su trag ostavili brojni arhitekti, manje ili više poznati protagonisti ondašnje arhitektonske scene, među kojima su, osim spomenutog Vitića, još i Neven Šegvić, Berislav Kalogjera, Mira Poletti, Lovro Perković, Zdravko Bregovac, Ante Svarčić, Antun Šatara i drugi, dok posebno mjesto pripada djelatnicima Projektnog biroa Graditelj iz Zagreba: Zvonku Maliću, Damiru Kvočiću i Nikoli Raku. Ova projektna organizacija, najčešće u sinergiji sa lokalnim građevinskim poduzećem Graditelj, realizirala je niz javnih objekata i stambenih naselja doprinoseći, nehotice, prevladavajućem osjećaju jednoobraznosti trogirske arhitekture 70-ih i 80-ih godina. Vitićev motel ostaje, svakako, najvrjedniji arhitektonski artefakt svoje epohe, no uvidom u izvorne projekte i arhivske fotografije drugih gradnji, prepoznaje se još kvalitetnih ostvarenja koja danas, kao i Vitićevo djelo, ne možemo u potpunosti cijeniti zbog neadekvatnog održavanja. Nadamo se kako će daljnja istraživanje i popularizacija moderne arhitekture Trogira podignuti svijest njihovih vlasnika i korisnika te potaknuti skrb za ovo, još uvijek uglavnom neprepoznato graditeljsko nasljeđe.

Pored provedenog istraživanja trogirske arhitekture od 1945. do 1990. godine, izložba će predstaviti i neke od umjetničkih radova koji su producirani u sklopu projekta Motel Trogir. Riječ je o fotografijama suvremenog stanja trogirskog motela autorice Duške Boban i video zapis svjetlosne intervencije umjetnice Neli Ružić naziva Stolen Future izvedene na istom objektu u prosincu 2014. godine.

Alternativna tura/ Katharina Zimmerhackl

Kao ekstenzija i zasebni segment projekta, 22. rujna 2015. s početkom u 18 30 sati na glavnom gradskom trgu bit će organizirana fikcionalna, alternativna gradska tura, otvorena i besplatna za građanstvo, prema koncepciji njemačke umjetnice Katharine Zimmerhackl. Radi se o spajanju dvaju narativa, dokumentarnog – temeljenog na istraživanju moderne arhitekture Motel Trogir tima te filmskog, prema motivima američkog igranog filma Winnetou (1962.-1968.) snimanog i na trogirskim gradskim lokacijama. Ovaj dio projekta podupire Goethe Institut Hrvatska.

Više o izložbi i o projektu Motel Trogir saznajte ovdje.
Izvor: slobodneveze