„Održivi urbani razvoj zajedničko je planiranje svih interesno uključenih sudionika. Potrebno je staviti ljude u središte urbanog razvoja te planirati humani i prijateljski grad koji će omogućiti uključenost današnje i budućih generacija, grad u kojem je poželjno živjeti“, glavni je zaključak okruglog stola „Urbanističke vizije Zagreba 21. Stoljeća – NOVO DOBA - NOVI LJUDI - NOVE IDEJE“ održanog u Hrvatskom muzeju arhitekture u Zagrebu, u organizaciji Područnog odbora Zagreb Hrvatske komore arhitekata (HKA).
Nakon uvodnog izlaganja voditelja projekta prof.dr.sc. Tihomira Jukića, prezentirana je studentska radionica „Zagreb 2050“ koja je rezultirala različitim pristupima u sagledavanju grada - kroz urbanu mrežu i decentralizaciju sadržaja, kroz razvoj regije te kroz koncepte povećanja gustoće u središtu grada. Posebna pažnja posvećena je identitetu, slici grada i bogatoj industrijskoj baštini te razvoju željeznice kao prostoru budućih intenzivnih aktivnosti. Premda bitno različiti, svi ovi pristupi upotpunili su moguću viziju Zagreba 2050 i pokazali kako je grad suviše kompleksna tema da bi se sagledavala isključivo iz jedne perspektive.
Vizije Zagreba 2050, IMPLOZIJA vs.EXPLOZIJA, studentica: Vanja Borović, mentor: dr.sc. Tihomir Jukić, Katedra za urbanizam, prostorno planiranje i pejsažnu arhitekturu Arhitektonskog fakulteta
Kroz razgovor s mladim stručnjacima koji su angažirani oko teme prostora, propitali su se različiti pogledi na ideju grada i pokušale iščitati vizije budućeg Zagreba. Koje su nove ideje o razvoju grada Zagreba i kakav grad uopće želimo? Kako će nove tehnologije pomoći ostvarenju vizija grada? Kako vratiti povjerenje građana u urbanističko planiranje i zajednički postaviti ciljeve za budućnost? Odgovore na ta i mnoga druga pitanja, ponudili su sudionici okruglog stola Filip Dumbović, mag. oec. et mag. ing. arch. (Coliers international), Iva Kostešić, mag. archeol. et mag. hist. art. (Studij dizajna), Kristina Perkov, mag. ing. arch. (Arhitektonski fakultet u Zagrebu), Dr. sc. Jelena Zlatar Gamberožić, sociologinja (Institut za društvena istraživanja u Zagrebu), te moderator okruglog stola Luka Krstulović, mag. ing. arch. (Urbanistica d.o.o.).
Katedra za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu s Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu,studentice Mateja Nosil, Iva Štambuk i Margareta Vukoja
Prilikom promišljanja buduće vizije, složili su se sudionici okruglog stola, potrebno je sagledati cjeloviti utjecajni prostor grada. „Zagreb sa svojih devet gradova satelita koji ga okružuju u Zagrebačkoj županiji (Dugo Selo, Ivanić-Grad, Jastrebarsko, Samobor, Sveta Nedelja, Sveti Ivan Zelina, Velika Gorica, Vrbovec i Zaprešić) predstavlja veliki razvojni potencijal stoga je posebnu pažnju potrebno posvetiti regionalnom promatranju te jačanju i međusobnom umrežavanju satelitskih gradova.“, naglasila je Kristina Perkov. Sudionici okruglog stola također smatraju da treba planirati grad bez zagađenja zraka, energetski učinkovit, fleksibilan i zdrav izgrađeni okoliš, koji uključuje pretpostavke ublažavanja utjecaja klimatskih promjena. Vizija grada Zagreba morala bi biti utemeljena na stvarnim potrebama građana, a da je gospodarski opravdana i primjerena mogućnostima društva.
Katedra za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu s Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu ,Vizije Zagreba 2050, studenti: Dora Habijanec, Luka Krstulović
„Dajmo prednost urbanoj obnovi, odnosno unaprijedimo postojeće gradsko tkivo. Grad iznad svega mora omogućiti stalnu promjenu i preobrazbu iznutra. Umjesto da se brownfield područja sagledavaju kao problem, potrebno je prepoznati prednosti koje proizlaze iz prenamjene takvih prostora u svrhu stanovanja i stvaranja novih radnih mjesta. Potencijal takvih prostora može se ostvariti kroz realizaciju gradskih i strateških projekata.“, naglasio je moderator okruglog stola, Luka Krstulović.
URBANISTIČKA RADIONICA – PREOBRAZBA GRADSKOG PROSTORA
2014./15. „Poslovno-stambeno središte Trešnjevke“, studentica: Ivana Bošnjak
Sudionici su istaknuli i da je kratkoročno gledano potrebno poboljšati integriranje postojećeg javnog putničkog sustava dok je dugoročno potrebno podizati kvalitetu dovršavanjem prometne mreže - izgradnjom mostova, biciklističkih staza i sl.
„Zagreb ima izražen jak kvartovski identitet stoga se treba staviti naglasak na realiziranje manjih gradskih projekata na razini svake gradske četvrti koji bi bili značajni za funkcioniranje kvarta i s kojima bi se identificirali stanovnici te četvrti.“, istaknula je sociologinja dr.sc. Jelena Zlatar. Ipak, potrebno je izbjeći eventualnu ekonomsku štetu koja može nastati zbog (ne)profitabilnosti urbanih projekata. Zanemaruje se da grad, kako bi ekonomski preživio, mora postati policentričan. Grad se treba planirati ne samo ekonomski isplativo, već i ekonomski logično.
Vizije Zagreba 2050, Preobrazba prostora zagrebačkog velesajma i prostora uz Savu, studentica: Martina Zeljko, mentor: dr.sc. Tihomir Jukić, Katedra za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu Arhitektonskog fakulteta
„Polazišta urbanističke vizije budućeg razvoja Zagreba leže u dijalogu širokog kruga disciplina. Upravo kroz sintezu različitih pristupa gradu, ali i kroz edukaciju javnosti i sudjelovanje građana, omogućuje se široki konsenzus potreban za artikuliranje ideja o viziji Zagreba. Cilj urbanističke vizije budućeg razvoja Zagreba ne smije biti podilaženje zahtjevima ekonomskog ili bilo kojeg drugog aktera, neovisno o njegovoj trenutnoj poziciji moći. Cilj mora biti očuvanje prostora i njegovo promišljeno korištenje kako bi se ostvario puni potencijal grada i povećala ukupna kvaliteta života stanovnika.“, zaključio je Krstulović.
URBANISTIČKA RADIONICA – PREOBRAZBA GRADSKOG PROSTORA 2015./16. POSLOVNO- STAMBENO GRADSKO SREDIŠTE SAVSKA / TROKUT, studentica: Antonija Anđelić
Bio je ovo treći, ujedno i posljednji, okrugli stol ciklusa „Urbanističke vizije Zagreba 21. stoljeća“ u organizaciji Područnog odbora Zagreb HKA, a kojim su se željele inicirati nužne promjene u prostoru u kojem živimo sve u svrhu poboljšanja kvalitete života stanovnika Zagreba, što se jedino može postići sustavnim urbanističkim planiranjem i uključivanjem građana.
URBANISTIČKA RADIONICA – PREOBRAZBA GRADSKOG PROSTORA
2016./17. STAMBENO-POSLOVNO SREDIŠTE GRADSKE ČETVRTI, studentica: Jana Horvat
