tr?id=1052675661447439&ev=PageView&noscript=1 Sigurnost hrvatskih mostova prema mišljenju stručnjaka
Sigurnost hrvatskih mostova prema mišljenju stručnjaka

Foto: Ivan Čorić
-

Ukratko o tehnologiji izgradnje pojedinih vrsta mostova i tehnologiji proizvodnje betona

Različiti sistemi mostova grade se različitim tehnologijama. Gradnja lučnih mostova vrši se u segmentima paralelno s obje strane mosta. Segmente tijekom gradnje pridržava sistem sajli sve dok se luk na sredini mosta ne spoji, nakon čega se sajle uklanjaju. Nakon spajanja na luku se betoniraju stupovi i naglavne grede kako bi se završila nadlučna konstrukcija.
Gredni mostovi grade se tako što se na pripremljene naglavne grede iznad stupova montiraju prefabricirani prednapregnuti nosači i nadlučna konstrukcija.
Kod ovješenih mostova se nekoliko raspona mosta grade kao gredni mostovi, dok su srednji glavni rasponi, kojih može biti jedan ili više ovješeni o sistemu sajli.
Viseći se mostovi grade slično kao i ovješeni, s razlikom što se svi rasponi mosta pridržavaju sistemom sajli.
Pločasti mostovi se grade na način da je nadlučna konstrukcija puna ploča koja se kompletno betonira u oplati ili se gradi metodom naguravanja čitavog profila mosta, a u tijeku gradnje paralelno se vrši i prednapinjanje segmenata mosta. Navedeni sistem naguravanja vrši se s jedne strane mosta preko već pripremljenih armirano betonskih stupova.

 

maslenica_2 Sigurnost hrvatskih mostova prema mišljenju stručnjaka

 

Potrebno je naglasiti da je tehnologija betona toliko uznapredovala da je i kod nas dosegnula svjetske rezultate

Današnje mogućnosti u proizvodnji betona postižu takva svojstva koja zadovoljavaju različitim zahtjevima. Mogu se proizvesti betoni pritisnih čvrstoća većih od 100 Mpa, betoni visoke vodonepropusnosti i s tim u vezi velikom trajnosti. Nadalje, proizvode se i ugrađuju betoni za radove u vodi, betoni za rad pri niskim temperaturam do ispod -10 stupnjeva ili u ljetnim uvjetima na temperaturama iznad 30 stupnjeva.
Tu su također i betoni s odgođenim vremenom stvrdnjavanja dužim od 10 sati, kao i betoni sa skraćenim vremenom stvrdnjavanja u trajanju od 1-2 minute, npr. mlazni beton i dr.
Sve navedeno postiže se zahvaljujući razvoju efikasnih kemijskih sredstava (aditiva) kao što su: plastifikatori, superplastifikatori, ubrzivači, usporivači, aditivi protiv propusnosti betona, inhibitori za sprečavanje korozije armature, aditivi za betoniranje pri visokim i niskim temperaturama, kao i mnogi drugi. Bez navedenih aditiva ne bi bilo moguće proizvoditi specijalne betone, betone visokih tlačnih i vlačnih čvrstoća niti betone zahtjevanih svojstava.

 

si Sigurnost hrvatskih mostova prema mišljenju stručnjaka

 

Osvrt na srušeni most Morandi u Genovi?

Što se tiče nedavno srušenog mosta Morandi u Genovi, što je rezultiralo pojavom mnogih žrtava, kao i ostala četiri mosta koja su se u posljednjih pet godina srušila u Italiji, može se zaključiti sljedeće: Most Morandi sagrađen je 1968. god., a za ostala četiri mosta koja su se također srušila u posljednji pet godina u Italiji nema podataka. U vrijeme gradnje navedenih mostova tehnologija proizvodnje i ugradnje betona nje bila na današnjem nivou. Ugrađivani materijali kao i nadzor također nisu bili na današnjem nivou .
Potrebno je posebno naglasiti da su zaštitni slojevi između površine betona i armature u to vrijeme bili nedovoljni, a tehnologija armiranog i prednapregnutog betona nije bila ni blizu današnjeg nivoa.Navedeni most izgrađen je kao ovješena konstrukcija gdje su dva srednja raspona bila ovješena o kosim sajlama kao prvi u Europi takve vrste. Znači, navedeni je most izgrađen prije više od 50 godina, u vrijeme kada je tehnologija betona bila znatno slabija u odnosu na današnju, a radilo se po zastarjelim propisima. Pretpostavljam, ne ulazeći u mišljenja drugih građevinskih stručnjaka (udar groma i sl.), kako je postepeno slijeganje podloge ispod temelja stupova, kroz dugi niz godina, uzrok rušenja mosta. Uslijed toga temelji stupova su se postepeno slijegali, uslijed čega su naponi u zategama prešli dozvoljene granice. U tom slučaju betonski anker blokovi se ruše i most pada.

 

paski Sigurnost hrvatskih mostova prema mišljenju stručnjaka

 

Vrste i sigurnost hrvatskih mostova

Što se tiče naših mostova, oni koji su lučni, gredni i pločasti potpuno su sigurni. Na ovješene i viseće mostove mora se posvetiti veća pažnja u konstruktivnom pogledu. Primjer ovješenog mosta je onaj dr. Frane Tuđmana u Dubrovniku. Most je izgrađen 2002. god., a na njemu su u više navrata izvršene sitne konstruktivne sanacije. Međutim, most je što se tiče stabilnosti i sigurnosti siguran. Među novijim mostovima je npr. Maslenički most izgrađen prije 20 godina. Kod njega je debljina zaštitnog sloja betona svih konstruktivnih elemenata min 4-5 cm, osim zaštitnog sloja temelja upornjaka luka koji je 10 cm armiran rabic čeličnom mrežicom. Most je sagrađen u skladu s europskim propisima i samim time mu je znatno povećana trajnost. Takvih je mostova i vijadukata na našim autocestama podosta. Veći broj naših starijih mostova sagrađen je u skladu sa starim propisima, gdje su zaštitni slojevi između površine betona i armature bili 1,5-2,5 cm., što je nedovoljno. U tom slučaju, zbog tankog zaštitnog sloja iznad armature nastaju pukotine, kroz koje prodiru agresivni mediji, armatura korodira, širi svoj volumen i na kraju razara površinu betona. Ta pojava je naročito izražena kod mostova koji se nalaze u agresivnom mediju, posebno kod mostova izgrađenih na moru. Kod većine navedenih starijih mostova uspješno su vršene površinske zaštite betona i armature. Bez obzira na starost navedenih mostova, u pogledu stabilnosti istih, oni su sigurni.

 

Evo nekoliko starijih mostova kod nas:
Krčki most (lučni),izgrađen 1980. god.
Šibenski most (lučni), izgrađen 1966. god.
Paški most (lučni), izgrađen 1968. god.
Virski most (gredni), izgrađen 1976. god. i drugi.

  

vir Sigurnost hrvatskih mostova prema mišljenju stručnjaka

 
Svi navedeni mostovi stari su između 38 i 52 godine i građeni su u vrijeme kada tehnologija betona i sistemi nadzora nisu bili na zadovoljavajućem nivou. Korišteni su stari propisi. Kao najbitnije, propisani zaštitni slojevi su bili nedovoljni (1,5-2,5 cm), te je dolazilo do degradacije površina betona, zbog čega je razorenu površinu betona i koroziju armature trebalo sanirati. Zahvaljujući današnjim kvalitetnim reparaturnim materijalima, sve se sanacije uspješno obavljaju.
Potrebno je naglasiti kako su kod nas svi mostovi, bez obzira na starost dovoljno sigurni, posebno što se tiče stabilnosti i trajnosti konstrukcije mostova.
Sva površinska oštećenja strukture betona kao i korodirane armature s uspjehom se saniraju zahvaljujući kvalitetnim reparaturnim materijalima, kako za beton, tako i za armaturu. Pored toga, svi naši mostovi bez obzira na vrste gradnje redovito se pregledavaju prema programu i u skladu s europskim direktivama, a preglede vrše akreditirane organizacije osposobljene za takve vrste pregleda.
Bez obzira na eventualna oštećenja, posebno starijih mostova, koja se promptno saniraju, isti su u pogledu stabilnosti i sigurnosti, sigurni.

Publisher:
gradimozadar.hr