U Šibeniku su u sklopu četvrtih Dana arhitekata dodjeljene Godišnje nagrade Hrvatske komore arhitekata za 2019. godinu. Medalje su dodijeljene najboljima u tri kategorije: konceptualni poduhvat, arhitektura i urbanizam.
Izbor nagrađenih bio je u rukama peteročlanog Ocjenjivačkog suda sastavljenog od uglednih hrvatskih arhitekata kojima je predsjedao arhitekt akademik Nikola Bašić, a u čijem su sastavu bili dipl. ing. arh. Tomislav Ćurković; redoviti profesor na splitskom Fakultetu građevinarstva, arhitekture i geodezije Ante Kuzmanić; akademik Mladen Obad Šćitaroci; te redovita profesorica na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu Karin Šerman.
Predsjednica Hrvatske komore arhitekata Rajka Bunjevac je u pozdravnom govoru istaknula kako Ocjenjivačkom sudu nije bilo niti malo lako između izvrsnih radova odabrati ponajbolje, te je hrvatska arhitektura pokazala da je uz bok najboljoj svjetskoj arhitekturi. Na arhitektima je i odgovornost da učine sve da hrvatska arhitektura postane prepoznatljiva, tražena, te da izvozimo arhitekturu a ne arhitekte, time se iskazuje i potreba za sustavnom promocijom izvrsnosti u arhitekturi i prisutnosti arhitekture u javnosti i društvu. Dodjela ovogodišnjih nagrada je pravi put k tome, zaključila je u svom pozdravnom uvodu predsjednica HKA Rajka Bunjevac.
Medalju za konceptualni poduhvat Ocjenjivački sud nominirao je dva rada, La agriculture 2019, IV. interdisciplinarna radionica na Lastovu i postprodukcija čiji su autori Marijana Bucat, Ivana Marčeta Frlan, Marijana Mastilović, Žarko Tičinović i Korana Zavadlav, te časopis Mjera Društva arhitekata Dubrovnik, autora Divne Antičević, Boža Benića i Romana Duića. Medalja Hrvatske komore arhitekata za Konceptualni poduhvat za 2019. godinu dodijeljen je časopisu Društva arhitekata Dubrovnik, Mjera i to, kako stoji u Obrazloženju nagrade, zbog aktualnosti i društvene važnosti tema koje na interdisciplinarni način obrađuju i populariziraju u javnosti i društvu, zbog pokazane inicijative za senzibiliziranje struke i javnosti za važne arhitektonske i urbanističke teme. Nagradu je u ime autora primio Božo Benić.
U kategoriji Medalja za arhitekturu Hrvatske komore arhitekata za 2019. godinu nominirane su četiri realizacije: Grand Park Hotel Rovinj autora Studio 3LHD, Rekonstrukcija, dogradnja putničkog terminala Zračne luke Split čiji su autori Ivan Vulić i Ivan Radeljak, Bazen i recepcija kampa Stella Maris Studio NFO i Seosko domaćinstvo na Hartovskom vrhu čiji su autori Branimir Rajčić i Mariela Žinić. Medalju za arhitekturu Hrvatske komore arhitekata za 2019. godinu dodijelila se projektu Rekonstrukcija i dogradnja putničkog terminala Zračne luke Split autora Ivana Vulića i Ivana Radeljaka.
U Obrazloženju Ocjenjivačkog sud ovu su odluku pojasnili time što je projektiranje zgrada terminala zračnog prometa jedan je od složenijih arhitektonskih zadataka, od programiranja do projektiranja detalja. Tome se pridodaje i osobita važnost upečatljivog prostornog i oblikovnog dojma, kako bi na najbolji način prezentiralo sredinu u kojoj je smješten. Pamtljivim i asocijativnim interijerskim prostorima, dojmljivim ambijentalnim individualizacijama pojedinih cjelina i sugestivnim detaljima postignut je prostorni doživljaj koji ovu zračnu luku izmiče iz uobičajene kategorije apstraktnih 'ne-mjesta' aerodromskih zgrada i pretvara je u specifično, puno i konkretno 'mjesto' čvrsto usidreno u jedinstveni dalmatinski pejzaž. Medalju je u ime autora preuzeo Ivan Radeljak.
Po mnogočemu su ovogodišnji Dani arhitekata specifični, pa tako i ovogodišnja dodjela nagrada. Iako nije bilo nominacija za Medalju za urbanizam Ocjenjivački je sud djelu koje je bilo nominirano u kategoriji za arhitekturu iznimno dodijelio Medalju za urbanizam i to stoga što se upravo urbanizam proslavlja najviše dosege u kulturi prostora, u zahtjevnim dimenzijama kontura i sudbina čitavih krajolika i gradova, koja pritom svjedoči o neminovnosti preklapanja mjerila arhitekture i urbanizma, o nužnosti harmoničnog kontinuiteta tih dviju ključnih disciplinarnih kategorija u dosizanju sveukupnih urbanih i prostornih kvaliteta, stoga je Medalja dodjeljena Studiju 3LHD za sklop Grand Park Hotela u Rovinju.
Grandioznost i osebujnost prostornog iskoraka Grand Park Hotela u Rovinju naložila je analogno osebujni iskorak Ocjenjivačkog suda Hrvatske komore arhitekata u vrednovanju ovog nesvakidašnjeg pothvata. Mjerilo urbanog dosega rovinjskog hotela naprosto je potraživalo istup iz kategorije arhitekture u sagledavanju dometa ove realizacije te nametnulo njezino valoriziranje upravo u kategoriji urbanizma, stoji u Obrazloženju Ocjenjivačkog suda.
Svečanom dodjelom Godišnjih nagrada Hrvatske komore arhitekata za 2019. godinu završena je uz želje da se iduće godine ponovno sastanu predavači, sudionici, nominirani i nagrađeni u jednom bitno sigurnijem okruženju bez obveznih maski i epidemioloških mjera, a uz obilje vidljivih osmjeha.
Ovogodišnjii četvrti Dani arhitekata odvijali su se pod visokim pokroviteljstvom Predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića, Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, Ministarstva kulture, Ministarstva turizma i sporta, Grada Šibenika i Javne ustanove Tvrđava kulture, Šibenik.
O održanim predavanjima
Zakon o obnovi Zagreba i okolice bila je tema panel rasprave u kojoj su sudjelovali istaknuti čelni ljudi strukovnih udruženja iz područja arhitekture ali i povjesničari umjetnosti. U raspravi su sudjelovali Rajka Bunjevac, predsjednica Hrvatske komore arhitekata, Maja Furlan Zimmermann, predsjednica Udruženja hrvatskih arhitekata, Tihomil Matković, predsjednik Društva arhitekata Zagreb, Katarina Horvat-Levaj, ravnateljica Instituta za povijest umjetnosti, Ivana Haničar Buljan, pomoćnica ravnateljice Instituta za povijest umjetnosti, te Tihomir Jukić, profesor Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Svi su sudionici isticali da, iako je zakon dobio na kvaliteti u odnosu na prvotne prijedloge zakonskog rješenja, postoje bitne manjkavosti zakonskog prijedloga i predloženog modela kojim je zamišljena obnova potresom pogođenih dijelova naše zemlje. Zajednički je zaključak kako treba pomaknuti fokus sa sanacije konstrukcije zgrada od potresa na cjelovita rješenja koje će omogućiti nužnu obnovu građevinskog fonda i u pogledu drugih važnih aspekata, poput urbane obnove, zaštite od požara, pristupačnosti osobama smanjene pokretljivosti ili energetske obnove.
Kako bi se to ostvarilo, nužno je od početka uključiti arhitekte u proces projektiranja, jer su oni struka koja jedina može sagledati sve nužne zahtjeve obnove i definirati sve potrebne zahvate na zgradama, kako bi troškovi bili sagledani u cijelosti i potpuno transparentni. Naglašeno je kako nije iskorištena prilika za donošenje zakona kojim će se omogućiti kreiranje kvalitetne podloge za cjelokupnu urbanu obnovu i učinkovite modele obnove zapuštenog građevinskog fonda u cijeloj Republici Hrvatskoj.
U popodnevnoj su raspravi prvog dana stručnog skupa hrvatskih arhitekata sudjelovali istaknuti stručnjaci koji su govorili o različitim dimenzijama stanovanja i stambene politike.
U uvodnom je izlaganju Tomislav Krajina, član Društva arhitekata Šibenika, istaknuo da se stvorila jasna potreba preraspodjele priorieta i prakse arhitekata i njihove uloge u društvu, osobito u stvaranju nove stambene politike.
Madlena Roša-Dulibić, pročelnica gradskog Odjela za prostorno planiranje i zaštitu okoliša grada Šibenika, predstavila je Šibenik nekad i danas te kakav život Šibenčani imaju i žele imati. Izvanredni profesor na Arhitektonskom fakultetu, Branimir Rajčić predstavio je stanje stambenog fonda u RH. Pripremljena istraživanja su potvrdila da od 220.000 stambenih objekata u RH samo 150.000 su stalno naseljene stambene jedinice. Uz ovaj podatak činjenica je da je čak 97% stambenih jedinica u privatnom vlasništvu. Upravo sve to ukazuje da se stanje stambenog fonda ponovno treba istražiti.
Slovenski arhitekti Vanja Gregorc Vrhovec i Aleš Vrhovec su posebnu pozornost dali revitalizaciji malih naselja i osvrnuli se na predsjedavanja Slovenije EU-om u drugoj polovici naredne godine, kada će Slovenija temu stanovanja pokušati postaviti kao glavnu temu svoga predsjedanja. Za kraj današnjeg dijela programa s temom stanovanja, Veljko Armano Linta zaključio je da nas čeka veliki posao kako bi održivo stanovanje osiguralo kvalitetan život i pritom popravilo ogromnu štetu koju smo nanijeli ekosustavima do sada.
