U ljetnom periodu, kada temperatura zraka prelazi 30 stupnjeva Celzijevih, potražnja za hlađenjem raste. Kako bi građanima omogućili da na ekološki prihvatljiviji način rashlade prostorije u kojima borave, bečko gradsko poduzeće za opskrbu energijom „Wien Energie“ širi mrežu daljinskog hlađenja u svom glavnom gradu.
Inače ovaj je sustav daljinskog hlađenja u austrijskoj prijestolnici uveden još 2007. godine, a osim u Beču nalazi se i u drugim europskim gradovima kao što su, na primjer, Pariz, Stockholm, Helsinki i München.
Ekološki najprihvatljiviji način hlađenja
Bečko energetsko poduzeće „Wien Energie”pojašnjava kako se sustav daljinskog hlađenja u današnje vrijeme smatra ekološki najprihvatljivijim načinom hlađenja. Njegove su prednosti višestruke, jer se pritom ne koristi energija iz fosilnih goriva, već riječna voda iz Dunavskog kanala u hladnim mjesecima te u toplim mjesecima višak toplinske energije nastao najvećim dijelom u bečkim spalionicama otpada. Sustav daljinskog hlađenja predstavlja energetski učinkovitu alternativu klima-uređajima.
Proces ovakve vrste hlađenja započinje u centralnom postrojenju. Ondje se pomoću visokoučinkovitih rashladnih uređaja proizvodi energija u obliku rashlađene vode. Za pogon uređaja, osim električne energije, u velikoj se mjeri koristi i toplinska energija, koja za vrijeme ljeta često dolazi iz bečkih spalionica otpada. Voda koja je rashlađena na temperaturu od oko pet do šest stupnjeva Celzijevih distribuira se putem odgovarajuće mreže izravno do potrošača ,gdje se predaje uređaju za hlađenje. Pritom se, između ostaloga, koriste takozvani ventilokonvektori, moderni sustavi koji imaju mogućnost prebacivanja s grijanja na hlađenje i obrnuto. Nakon toga voda se vraća u postrojenje kako bi se ponovno rashladila.
Emisija ugljikova dioksida smanjuje se za 50 posto
Bečko poduzeće „Wien Energie” na ovaj način ekološki prihvatljivom rashladnom energijom opskrbljuje, između ostaloga, bolnice, javne zgrade, hotele i uredske prostore. Prije dvije godine na sustav je spojena i prva zgrada u privatnom vlasništvu. Radi se o novogradnji s oko 80 stanova koja se nalazi u 9. gradskom okrugu Alsergrund, a prema najavama iz poduzeća „Wien Energie” trebalo bi uslijediti još takvih zgrada, prije svega u područjima urbanog razvoja.
Do 2026. godine namjeravaju uložiti 90 milijuna eura u ovaj klimatski prihvatljiv sustav hlađenja, a već iduće godine tako bi se trebala hladiti i zgrada bečke gradske vijećnice. Pomoću moderne tehnologije, koja između ostaloga toplinsku energiju pretvara u rashladnu, potrošnja energije smanjit će se za 70 posto, a emisija ugljikovog dioksida za 50 posto u odnosu na uobičajene klima-uređaje.
Starijim objektima potrebna sveobuhvatna renovacija kao priprema za sustav
Kako bi se mogla opskrbljivati rashladnom energijom nastalom u centralnom postrojenju, zgrada bi trebala imati i ventilokonvektore ili unutarzidne sustave (u zidovima ili stropovima), što zahtijeva sveobuhvatno renoviranje starih građevina ili uključivanje takvih sustava već u procesu planiranja gradnje nove zgrade. Budući da su radovi na renoviranju vrlo složeni, na ovakav sustav hlađenja najčešće se spaja novogradnja. Iz bečkog poduzeća „Wien Energie” objašnjavaju da je moguća zamjena starog sustava hlađenja ovim sustavom, no da pritom u obzir treba uzeti brojne faktore kao što su, na primjer, blizina centralnog postrojenja, prikladnost instalacija i slično. Iz tehničkih i ekonomskih razloga u bliskoj budućnosti nije planirano spajanje pojedinačnih stanova na ovu mrežu, no u poduzeću kontinuirano rade na razvoju tehnologije i pronalasku novih rješenja.
Više od 140 zgrada u glavnom gradu Austrije već je prešlo na sustav daljinskog hlađenja. Među njima su, na primjer, Sveučilište u Beču, Austrijska središnja banka, Bečka opća bolnica, luksuzni hotel Palais Hansen Kempinski i poslovni neboder Ringturm.
Na sljedećoj poveznici možete pogledati video poduzeća „Wien Energie” u kojemu se objašnjava kako funkcionira sustav daljinskog hlađenja (na njemačkom): https://www.youtube.com/watch?v=OIhHeGVdhl4.
