tr?id=1052675661447439&ev=PageView&noscript=1 Jadransko more ili juha od plastike?

10 godina s Vama!

Jadransko more ili juha od plastike?

Projekt NETWAP: "Mreža inicijativa za sprječavanje i održivo upravljanje otpadom
Sudjelovali smo na završnoj konferenciji Projekta NETWAP: "Mreža inicijativa za sprječavanje i održivo upravljanje otpadom, koja se održala 3.12.2021. godine u Kneževoj palači u Zadru.
Projekt NETWAP u kojem je vodeći partner- grad Zadar, usmjeren je na podizanje svijesti o zaštiti i očuvanju morskog okoliša uz istovremeno suočavanje s potencijalnim štetama pomorskog okoliša na odabranim lokacijama u programu. 
 
Izrađen i razvijen model gospodarenja otpadom, predviđen je za testiranje i provedbu kroz pilot aktivnosti na otoku Istu, gdje se postavlja mobilna kompostana za biorazgradivi otpad. Također je postavljen i specijaliziran uređaj SeaBIN koji filtrira morsku vodu na taj način da skuplja plastiku, mikroplastiku, ulja te ostale materijale te ih sprječava da isti otplutaju na otvoreno more i tako naštete morskoj flori i fauni. 
 
Konferencija_NETWAP_Anamarija_Frankic1 Jadransko more ili juha od plastike? 
 
Na konferenciji su nastupili partneri i predavači ovog projekta, koji traje od 2019.-2021.godine, prezentirajući krajnje rezultate i uspješnost same provedbe.
 
Tako je dr. sc. Neven Cukrov,  s Instituta Ruđer Bošković, predstavio „Metodologiju održivog gospodarenja otpadom koja se temelji na inovativnim tehnologijama i postupcima”. Pojasnio je kako morski otpad, najviše plastika, čak 80% dolazi s kopna, a 20% nastaje i na moru. Prezentirao je suvremene uređaje pomoću kojih možemo pratiti morski otpad na površini, u vodenom stupcu, na dnu te na obali.  
 
Prvi je bio - SeaBin uređaj za skupljanje otpada s površine. On pročišćava more od anorganskog otpada te ima mogućnost hvatanja i zagađenog organskog materijala. Drugi uređaj je višesnopni dubinomjer (MultiBeam), koji služi za snimanje podmorja i lociranja otpada na dnu, dok aerosnimanje dronovima omogućava snimanje obalnih nanosa. 
 
SeaBin_uredaj Jadransko more ili juha od plastike?
 
Upravo Seabin uređaj je postavljen na području istraživanja marine Uskok u Zadru, a Cukrov je dalje pojasnio kako funkcionira sistem pilot projekta kroz SeaBin. Naime, uređaj je bio postavljen 6 mjeseci na istom mjestu a praznio se svakih 48 sati. Otpad i ostali prikupljeni predmeti sortirali su se i analizirali. Monitoring je obavljen od travnja do rujna 2021 godine. Praćene su količine i vrste plutajućeg otpada te vremenski uvjeti. Podatci o morskom otpadu, prikupljali su se dva puta tjedno te su se uspoređivali sa lokaliziranim okolišnim parametrima.  

Podrucje_istrazivanja_Marina_Vitrenjak_Uskok Jadransko more ili juha od plastike?
 
Rezultati su prikazali sljedeće: prikupljene su razne vrste plastike, od fragmenta, vrećica, najlona, sintetičkih spužvi te ćitavih komada plastike. Plastične vrećice, jednokratne maske za lice, limenke, plastične slamke te plastični štapići su također prikupljeni ali u količinama manjim od 0.1%. Rezultati su doista zabrinjavajući i krajnje je vrijeme da se ozbiljno podigne svijest o ugrožavanju Jadranskog mora- najvećeg bogatstva Lijepe naše, zaključeno je na izlaganju.   
 
Morski_otpad_na_dnu1 Jadransko more ili juha od plastike?
 
Nuša Cukrov, dr. sc. također s instituta Ruđer Bošković, se nadovezala na profesora te istaknula mikroplastiku kao veliki problem Mediterana koji se često naziva i „Juha od plastike“. Navela je sve vrste plastika koje se susreću i precizno opisala kako plastika ulazi u hranidbeni lanac te kako ustvari  nastaje koktel kontaminata, s obzirom da se za mikroplastiku vezuju opasne tvari poput teških metala. Analize potvrđuju kako najveći dio otpada u moru zauzima plastika, a onda i pamuk. U sklopu projekta radila su se ispitivanja mora na predjelu Zadra i Šibenika, na moru unutar gradskih luka te na otvorenom moru. Rezultati su bili očekivani - veći broj čestica iznimno je prisutan u blizini obale gradova dok je na otvorenom moru manja prisutnost čestica. 
 
Izdvajanje_mikroplastike_iz_obalnog_sedimenta3 Jadransko more ili juha od plastike? 
 
Prof. dr. sc. Anamarija Frankić, sa Sveučilišta u Zadru, održala je eduktivno predavanje na temu: Biomimikrija i rješenja iz prirode za održivo gospodarenje bio i plastičnim otpadom. Tako je navela radove nekoliko studenata sa Sveučilišta u Zadru koji su sudjelovali na svim istraživanjima i doprinijeli ovom projektu. Ujedno je i  naglasila kako su se u prirodi već pojavile gljivice koje mogu razgraditi neke vrste mikroplastike. Radila su se i ispitivanja na dagnjama te kamenicama, prisutni su bioindikatori koji pokazuju prisutnost štetnih tvari. Uzorci su se uzimali iz uzgajališta ali iz dubine mora. Istaknula je i važnost Living Labova, koji integriraju istraživačke i inovativne procese.      
 
Izdvajanje_mikroplastike_iz_obalnog_sedimenta2 Jadransko more ili juha od plastike?
 
Konferenciji je pristupio i John Ivan Krstičević, direktor Čistoće d.o.o. Zadar koji je naglasio  značaj suočavanja šteta u okolišu i povećanja kvalitete morskog okoliša u programskim lokacijama kroz podizanje svijesti lokalnih zajednica.   
 
Izdvajanje_mikroplastike_iz_obalnog_sedimenta1 Jadransko more ili juha od plastike?
 
Nadalje, Josip Milić, Voditelj Odsjeka za pripremu i provedbu EU projekata u  Gradu Zadru, UO za EU fondove, istaknuvši kako se projektom želi razviti model održivog upravljanja organskim i plastičnim otpadom u malim zajednicama i povećati svijest o zagađenju vode pomoću razvijenog modela koji će se implementirati i potvrditi kroz dvije pilot akcije.
 
Posljednje predavanje održao je Hrvoje Čižmek, mag. biol. konzultant iz tvrtke Janolus d.o.o., pojasnivši samu provedbu pilot projekta na Istu te važnost i implementaciju  daljnjeg lokalnog kompostiranja. 
 
NETWAP_Zavrsna_konferencija_3.12.2021._Grad_Zadar_ Jadransko more ili juha od plastike? 
 
Na kraju konferencije, mogli smo jasno zaključiti kako je projekt NETWAP uspješno realiziran, a svi dotad prikupljeni podaci su dobra baza za nove projekte kojima će se moći multiplicirati efekt te dodatno raditi na podizanju svijesti o okolišu ali i na konkretnim akcijama čišćenja podmorja i obalnog pojasa.
 
Inače, projekt NETWAP započeo je 1. siječnja 2019. godine i traje do 31. prosinca 2021. godine. Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Ukupna vrijednost projekta iznosi 1.480.153,25 eur-a, od čega je 1.258.130,26 eura sufinancirano od strane Europske unije, iz programa Interreg Italy – Croatia CBC 2014.-2020.
 
Vodeći partner NETWAP projekta je grad Zadar u suradnji s talijanskim i hrvatskim partnerima. Na projektu sudjeluju Čistoća d.o.o, Institut Ruđer Bošković, ENEA - Talijanska nacionalna agencija za nove tehnologije, energiju i održivi gospodarski razvoj – Italija, Molise Toward IL 2000 - Lokalna akcijska grupa – Italija, Fenice Foundation - Talijanska neprofitna organizacija – Italija i Union Regionale delle Camere di Commercio I.A.A. del Veneto - Gospodarska komora regije Veneto – Italija. 
 
Više informacija o projektu na: www.grad-zadar.hr