U momentu kada Grad intenzivno radi na uređivanju javnih površina u povijesnom centru (gradski bedemi, riva, …) postavlja se pitanje može li se okvir pješačke zone, koji je već dugo godina ograničen na prostor Poluotoka, promijeniti i izaći izvan okvira povijesnog grada? Na primjeru dijela Radićeve ulice takva tendencija može biti jednostavno opravdana.
U okviru pete Gradionce, zadatak je bio određen pitanjem: Što bi bilo kad bi Ulica Stjepana Radića postala pješačka zona?
7 timova s ukupno 24 studenta arhitekture i krajobrazne arhitekture iz Zagreba, Zadra, Beča, Splita, Sarajeva i Gornje Stubice u sklopu nedavno održane Gradionice radilo je na svojim vizijama ulice Stjepana Radića. Tri radne prezentacije radova održali su se s mentorima Anom Danom Beroš, Idisom Turatom i Dinkom Peračićem.
Tema ovogodišnje Gradionice je „borba za pločnik“ – odnosno širenje pješačke površine ulice. Ulica, kao jedan od prototipova javnog prostora u sebi nosi mnogobrojne različite, a često i sukobljene interese: pješaci, kretanje romobila i bicikala, trgovina, ugostiteljstvo, punjenje električnih vozila, parking za dijeljena vozila, stajališta javnog i taxi prijevoza, dostava, otpad i druge komunalne djelatnosti, proizvodnja energije i klimatska zaštita, informacijska javna domena, oglašavanje, odmor i rekreacija, događaji i programi (od pojedinačnih uličnih svirača do masovnih scena), te razni drugi oblici korištenja i prisvajanja prostor–vremena. Sukobljavanje različitih interesa u prostoru, te posljedično „urbano pregovaranje“ koje tome slijedi, ako je dobro vođeno, može dovesti do živopisnih, neviđenih gradotvornih situacija, što je cilj svake pa i ove Gradionice.
Obuhvat zadatka je prostor Ulice Stjepana Radića, počevši od njezinog najjužnijeg dijela (uz Branimirovu obalu) pa do Ulice Franje Tuđmana. Taj dio Radićeve ulice ima veliki značaj u gradskoj prometnoj mreži – spaja povijesni gradski centar – Poluotok i novi gradski centar – centar javnih funkcija u nastajanju (knjižnica, Centar za mlade…). Taj spoj postaje gradska aorta s najvećim intenzitetom svih dostupnih prometnih oblika: pješaci, bicikle, romobili, osobni automobili, taxi vozila, javni prijevoz… S obzirom na snažne sadržaje koji se vežu uz ulicu (od privatnih do javnih) i s obzirom na njezinu prostornu dimenziju, za pretpostaviti je da bi pješački promet tu trebao biti primaran.
Kroz rješavanje zadatka sudionici su se osvrnuli na programe koji zauzimaju ulicu, odnosno sudjeluju u „borbi za pločnik“.
Temeljem glasanja na facebook stranici ZDA (Zadarskog društva arhitekata) bit će odabrani pobjednički radovi.
Svaki od timova izabrao je jednu temu, odnosno poziciju koju će zastupati u „urbanom pregovaranju“:
1 PJEŠACI (kretanje, zadržavanje, boravak)
2 TRGOVINA (dućani, tržnica, sajam…)
3 UGOSTITELJSTVO (terase, restorani i barovi, fast food, take away, catering, kuhanje…)
4 INFO (oglašavanje, informacije, mediji)
5 ALTERNATIVNA STVARNOST (extended reality – virtual, augmented, hybrid)
6 UMJETNOST (prisvajanje prostora kroz umjetnost)
7 STANOVANJE (građani – širenje privatnog prostora, izbjeglice, beskućnici, partijaneri…)
Studenti su, osim razrade vlastite teme, morali “urbano pregovarati” s barem još jednom temom / timom.
Svoj najdraži rad odaberite na Facebook stranicama Društva arhitekata Zadra.