
Povodom obilježavanja Dana Državnog arhiva u Zadru
održano je nekoliko predavanja te izložba radova Fausta Vrančića
održano je nekoliko predavanja te izložba radova Fausta Vrančića
Državni arhiv u Zadru, osnovan je 20. rujna 1624. godine prvotno kao Arhiv generalnog providura u Zadru te preteča današnjeg Državnog arhiva u Zadru, koji će kasnije postati središnjim dalmatinskim arhivom.

Dana 19.09. u Čitaonici Arhiva Suzana Njegač, viša konzervatorica-restauratorica i Sanela Huzjak, konzervatorica-restauratorica predstavile su restauratorsko-konzervatorske radove na planu grada Zadra iz 19. st., koji pripada Grafičkoj zbirci , te se čuva u Državnom arhivu u Zadru.

Suzana Njegač, viša konzervatorica
Nekoliko detalja postupka restauracije karte
Dana 19.09. u Čitaonici Arhiva Suzana Njegač, viša konzervatorica-restauratorica i Sanela Huzjak, konzervatorica-restauratorica predstavile su restauratorsko-konzervatorske radove na planu grada Zadra iz 19. st., koji pripada Grafičkoj zbirci , te se čuva u Državnom arhivu u Zadru.
Suzana Njegač, viša konzervatorica
Nekoliko detalja postupka restauracije karte
Budući se radi o likovnom djelu namjera je bila rekonstruirati nedostajuće dijelove karte, te ju potom retuširati. Slabije zaljepljeni dijelovi uklanjani su špatulom, a ostali mehaničkim skalpelom.
Na temelju pregleda ustanovljeno je da karta prvotno nije bila na papirnatom nositelju već je bila preklopljena, a papir je kasnije dodan. Pri restauriranju je isti uklonjen budući da stari brže od predmeta.

Prije i poslije rekonstrukcije
Cilj je bio usporiti propadanje karte; konsolidiranjem, izravnanjem i i poboljšanjem estetskog izgleda te na poslijetku restaurirati, retuširati i konzervirati kartu, koju danas imamo priliku gledati u Zadarskom državnom arhivu.
Oprema za čuvanje, zaštitu i izlaganje crteža izvedena je prema veličini predmeta i stanju njegove očuvanosti. Sastoji se od zatvorene zaštitne kutije s paspartuom i podlošcima za izlaganje.
Prof. dr. sc. Josip Faričić održao je prigodno javno predavanje na temu „Zadar na starim kartama“ kao izvor prostornih podataka preobrazbe Zadra iz grada utvrde u otvoreni moderni grad.
Najstariji prikaz Zadra pod nazivom Jadera prisutan je na Ptolomejevoj 5. karti Europe u II. stoljeću, a sve do 16. stoljeća Zadar je na kartama imenovan nekim drugim imenima.

Prof. dr. sc. Josip Faričić
Najstariji prikaz sačuvan u originalu je pomorska karta čuvana u Nacionalnoj knjižnici u Parizu. Riječ je o tzv. Portulanskoj karti iz Pise, budući je bila prilog plovidbenom priručniku. Takva karta nastaje na ovčjoj koži, zbog čega postoji suženje na karti.
Od 16. stoljeća Zadar se počinje prikazivati na kartama krupnog mjerila. Te je na taj način omogućen prikaz s mnogo više detalja.

Portulanska karta, nastala na ovčjoj koži
Na tim kartama je uz ostalo moguće spoznati razvoj geografskih spoznaja o Zadru, a do kraja 17. stoljeća i razvoj urbane strukture (fizionomije grada, funkcije pojedinih gradskih cjelina, imena ulica i trgova i dr.). Na kartama iz 19. stoljeća vidljiva je značajna preobrazba Zadra iz grada-utvrde u otvoreni moderni grad.
Najstariji detaljniji prikaz nekoga dijela Hrvatske uopće je karta zadarske i šibenske regije koju je u Veneciji tiskao Matteo Pagano, pretpostavlja se 1535. godine. Autor te karte nije poznat, a vrlo vjerojatno je riječ o osobi iz Zadra ili Šibenika.

Najstariji detaljniji prikaz nekog dijela Hrvatske
Karta Giuseppa Rosacia, Veduta Zadar, prikazuje postojanje moćne Mletačke utvrde na istočnoj obali Jadrana.
Karta Giuseppa Antonia Grandisa prikazuje primjerice koliko je u 18. stoljeću bio važan bujični tok Ričine, budući je vrlo istaknut na ovoj karti.
Karta zadarske luke, Carla Antonia Signorettia iz 1806. dokaz je kako je Zadar izmeđuostalog bio i istaknuto kartografsko središte.

Karta Carla Antonia Signorettia dokaz je prisutnosti kartografije u Hrvatskoj
Prikaz čija je rekonstrukcija već na početku predavanja predstavljena, datira iz oko 1875. godine.
Povodom obilježavanja Dana Državnog arhiva u Zadru ranije spomenuta izložba Fausta Vrančića biti će otvorena naredna tri tjedna u vremenu od 10 do 13 h.
Na temelju pregleda ustanovljeno je da karta prvotno nije bila na papirnatom nositelju već je bila preklopljena, a papir je kasnije dodan. Pri restauriranju je isti uklonjen budući da stari brže od predmeta.
Prije i poslije rekonstrukcije
Cilj je bio usporiti propadanje karte; konsolidiranjem, izravnanjem i i poboljšanjem estetskog izgleda te na poslijetku restaurirati, retuširati i konzervirati kartu, koju danas imamo priliku gledati u Zadarskom državnom arhivu.
Oprema za čuvanje, zaštitu i izlaganje crteža izvedena je prema veličini predmeta i stanju njegove očuvanosti. Sastoji se od zatvorene zaštitne kutije s paspartuom i podlošcima za izlaganje.
Prof. dr. sc. Josip Faričić održao je prigodno javno predavanje na temu „Zadar na starim kartama“ kao izvor prostornih podataka preobrazbe Zadra iz grada utvrde u otvoreni moderni grad.
Najstariji prikaz Zadra pod nazivom Jadera prisutan je na Ptolomejevoj 5. karti Europe u II. stoljeću, a sve do 16. stoljeća Zadar je na kartama imenovan nekim drugim imenima.
Prof. dr. sc. Josip Faričić
Najstariji prikaz sačuvan u originalu je pomorska karta čuvana u Nacionalnoj knjižnici u Parizu. Riječ je o tzv. Portulanskoj karti iz Pise, budući je bila prilog plovidbenom priručniku. Takva karta nastaje na ovčjoj koži, zbog čega postoji suženje na karti.
Od 16. stoljeća Zadar se počinje prikazivati na kartama krupnog mjerila. Te je na taj način omogućen prikaz s mnogo više detalja.
Portulanska karta, nastala na ovčjoj koži
Na tim kartama je uz ostalo moguće spoznati razvoj geografskih spoznaja o Zadru, a do kraja 17. stoljeća i razvoj urbane strukture (fizionomije grada, funkcije pojedinih gradskih cjelina, imena ulica i trgova i dr.). Na kartama iz 19. stoljeća vidljiva je značajna preobrazba Zadra iz grada-utvrde u otvoreni moderni grad.
Najstariji detaljniji prikaz nekoga dijela Hrvatske uopće je karta zadarske i šibenske regije koju je u Veneciji tiskao Matteo Pagano, pretpostavlja se 1535. godine. Autor te karte nije poznat, a vrlo vjerojatno je riječ o osobi iz Zadra ili Šibenika.
Najstariji detaljniji prikaz nekog dijela Hrvatske
Karta Giuseppa Rosacia, Veduta Zadar, prikazuje postojanje moćne Mletačke utvrde na istočnoj obali Jadrana.
Karta Giuseppa Antonia Grandisa prikazuje primjerice koliko je u 18. stoljeću bio važan bujični tok Ričine, budući je vrlo istaknut na ovoj karti.
Karta zadarske luke, Carla Antonia Signorettia iz 1806. dokaz je kako je Zadar izmeđuostalog bio i istaknuto kartografsko središte.
Karta Carla Antonia Signorettia dokaz je prisutnosti kartografije u Hrvatskoj
Prikaz čija je rekonstrukcija već na početku predavanja predstavljena, datira iz oko 1875. godine.
Povodom obilježavanja Dana Državnog arhiva u Zadru ranije spomenuta izložba Fausta Vrančića biti će otvorena naredna tri tjedna u vremenu od 10 do 13 h.