Foto: WWF
Započeo projekt Očuvanje vlažnih staništa na otocima Sredozemlja (MedIsWet)
U sklopu svjetskog dana močvarnih staništa koji se obilježava 2. veljače svake godine prema Ramsarskoj konvenciji, Udruga Hyla i WWF Adria predstavljaju nedavno započeti projekt “Očuvanje vlažnih staništa na otocima Sredozemlja” - Conservation of the island wetlands of the Mediterranean Basin, skraćeno MedIsWet.
Otočna vlažna staništa jedna su od najugroženijih staništa Sredozemlja, mjesta vrijedne biološke raznolikosti i kulturne baštine. Ona su u prošlosti bila ključna za opstanak stanovništva na otocima zbog napajanja stoke, navodnjavanja polja, a nerijetko su bila jedina područja u kojima se zadržavala voda u surovom i propusnom kršu. Iseljavanjem ljudi postala su zaboravljena i napuštena, dok su danas često zatrpavana, uništavana i isušivana. Iako su vlažna staništa zaštićena na međunarodnoj razini Ramsarskom konvencijom, njihov nestanak i uništavanje na jadranskim otocima još uvijek je vrlo česta pojava. Tek se razvojem ekološke svijesti u 20. stoljeću uviđa njihov značaj te im se sve više i više pridaje važnost kakvu oduvijek zaslužuju.
O projektu MedIsWet
Cilj je MedIsWet projekta izraditi katastar otočnih vlažnih staništa na Sredozemlju te ih kao takve prepoznati kao važna staništa na otocima koja treba očuvati i zakonski zaštititi. U sklopu Ramsarske konvencije donesena je 2015. godine rezolucija o otočnim vlažnim staništima. Rezolucija potiče ugovorne strane s područja Sredozemlja da prioritetno naprave ili upotpune popise vlažnih staništa na svojim otocima te zahtijeva učinkovitu i dugoročnu zaštitu i provedbu restauracije tih staništa gdje je potrebno i primjenjivo.
“MedIsWet projektom želimo poručiti - vlažno je važno! Trend nestanka vlažnih staništa globalni je problem prepoznat i na europskoj razini. Procjenjuje se da je u posljednjih 100 godina nestalo čak 64% vlažnih staništa svijeta. Posebice su ugrožena vlažna staništa na otocima koja predstavljaju "otoke unutar otoka" i oaze bioraznolikosti. Otoci su naše nacionalno blago, a vlažna staništa na njima su vodeni biseri.” – poručuje Ivana Sučić, voditeljica projekta iz Udruge Hyla.
Iseljavanje otočana postao je nažalost trend u Hrvatskoj i to je zasigurno izvor zanemarivanja te posljedično tome i nestanka vlažnih staništa. Udruga Hyla uhvatila se u koštac s istraživanjem i vrednovanjem vlažnih staništa prije dvije godine u sklopu projekta „Vodeni biseri jadranskih otoka“.
“Istraživanja vlažnih staništa na otocima nastavljaju se i u sklopu ovog projekta, kao i širenje svijesti o njihovoj važnosti te najbitnije, edukacija lokalnog stanovništva i svih razina vlasti. Time smo postali pioniri u Hrvatskoj u zaštiti vlažnih staništa s nadom da ćemo izraditi ogrlicu bogatu vodenim biserima kojom će se cijela nacija ponositi i čuvati je." dodala je Ivana Sučić.
Projekt MedIsWet od regionalne je važnosti jer okuplja partnere čitavog Sredozemlja. Vrijednost projekta je € 1.097.000, a vrijeme trajanja je 3 godine. Zemlje u kojima se MedIsWet provodi su Cipar, Turska, Tunis, Italija, Francuska, Malta, Španjolska i Hrvatska, pod palicom koordinatora projekta iz Grčke.
Močvare i rijeke također su iznimno važne
„Močvare i rijeke su iznimno važne za ljude i prirodu te vrste koje o njima ovise. One su bogatstvo života i nude nam mnogo više koristi nego što mislimo. One opskrbljuju gradove vodom, štite nas od poplava, smanjuju onečišćenje zraka te se koriste za rekreaciju, što svakako doprinosu boljem zdravlju i kvaliteti života u gradovima. Vlažna staništa tijekom velikih padalina zadržavaju višak vode, sprečavajući prirodne katastrofe i troškove uzrokovane njima. Vegetacija u urbanim vlažnim staništima djeluje i kao filter za razne vrste onečišćenja, što doprinosi boljoj kvaliteti vode,“ rekla je Marta Rohas Urego, generalna tajnica Ramsarske konvencije.
U Hrvatskoj je dobar primjer rijeka Drava i njene močvare, poplavne ravnice te rukavci, koji pružaju veliku korist stanovnicima gradova pokraj kojih prolazi, uključujući veće gradove poput Čakovca, Varaždina, Virovitice ili Osijeka. Drava ih je od davne prošlosti opskrbljivala hranom i pitkom vodom te njihovim stanovnicima nudi priliku za uživanje u prirodi. WWF Adria već dugi niz godina pruža podršku nadležnim institucijama kako bi se područjem UNESCO Prekograničnog rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav upravljalo održivo te kako bi se smanjile prijetnje poput neodržive regulacije vodotoka i planiranih hidroelektrana. U tu svrhu pridobili su i značajna sredstva iz fondova EU za projekte održivog upravljanja DRAVA LIFE i coop MDD.
„Trenutno je aktualan plan izgradnje hidroelektrana Molve 1 i 2 na rijeci Dravi, koje se planiraju u samom srcu i najočuvanijem dijelu tzv. Europske Amazone. Ukoliko bi se te dvije hidroelektrane izgradile, Podravci više ne bi imali Dravu koja je izvor inspiracije naivnim umjetnicima, izletište za djecu te mjesto za opuštanje ribiča. Ona bi se na području Koprivničko-križevačke županije pretvorila u dva beživotna jezera što bi negativno utjecalo na sav biljni i životinjski svijet tog područja. Izgradnja hidroelektrana utjecala bi i na vodonosnik grada Đurđevca jer bi se nizvodno od brana snizila razina podzemnih voda,“ upozorila je Ivana Korn Varga iz WWF Adrije.
„Kako bi upozorili javnost na te prijetnje, danas smo u Koprivnici organizirali stručni skup o dobrobitima koje nam pruža rijeka Drava u smislu održivog razvoja, turizma te projekata obnove rijeke. Vlažna staništa su također mnogo povoljnija za održavanje nego što je to slučaj kod umjetnih vodnih građevina,“ dodala je Varga.
