Pregled tržišta nekretnina Republike Hrvatske 2018. drugo je izdanje publikacije koju u suradnji s Ekonomskim institutom, Zagreb objavljuje Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja Republike Hrvatske (MGIPU).
Publikacija sadrži analizu glavnih trendova na tržištima stanova/ apartmana, obiteljskih kuća, poslovnih prostora, poljoprivrednog, građevinskog i šumskog zemljišta. Pored samog broja transakcija, temeljni pokazatelji koji se prikazuju su prosječne vrijednosti kupoprodajne cijene, prosječne vrijednosti veličine i prosječne vrijednosti starosti nekretnina (u slučaju kada se radi o stanovima/apartmanima, obiteljskim kućama i poslovnim prostorima).
Na tržištu nekretnina u RH u 2018. godini ostvarena je 104.871 transakcija, što znači da je u odnosu na 2017. godinu ostvaren rast od 5,2 posto.
Najveći broj transakcija pritom se odnosi na transakcije poljoprivrednih zemljišta, njih 38.461, što čini 36,7 posto ukupnog broja transakcija.
Zatim slijede transakcije stanova/apartmana kojih je ostvareno 23.736 odnosno 22,6 posto od ukupnog broja te 15.750 transakcija građevinskih zemljišta (15,1 posto ukupno ostvarenih transakcija).
Ukupna vrijednost prodanih nekretnina u 2018. godini iznosila je 32,2 milijarde kuna, što predstavlja 8,4 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) te godine.
U odnosu na 2017. godinu, vrijednost prodanih nekretnina se u 2018. godini povećala za 1,4 posto. Najznačajniji udio u vrijednosti transakcija na tržištu nekretnina u 2018. godini imaju stanovi na koje se odnosi 41 posto vrijednosti ugovorenih transakcija, zatim slijede građevinska zemljišta s udjelom od 19 posto te obiteljske kuće s udjelom od 17,8 posto.
Transakcije stanova/apartmana učestalije su u urbanim središtima poput Zagreba, Splita, Rijeke, Osijeka, Dubrovnika, Zadra i Šibenika. Kupoprodaje građevinskog zemljišta prevladavaju u priobalnom pojasu izvan većih gradskih naselja te u dijelu zaleđa Istre i srednje Dalmacije. U svega četrnaest lokalnih jedinica najčešće se trgovalo obiteljskim kućama: u Belišću, Bosiljevu, Brdovcu, Draganiću, Fužinama, Kijevu, Kraljevcu na Sutli, Kumrovcu, Lokvama, Novoj Gradiški, Ravnoj Gori, Stubičkim Toplicama, Zadvarju te u Zagorskim Selima.
Najskuplji stanovi u Dubrovniku
Na prvom se mjestu s medijalnom cijenom stana/apartmana od 12.158 kuna po m2 nalazi Dubrovačko-neretvanska županija, iza koje slijedi Splitsko-dalmatinska županija s cijenom od 11.669 kuna te Grad Zagreb s cijenom od 9.459 kuna po m2. Medijalne cijene stanova/apartmana u Primorsko-goranskoj, Zadarskoj i Istarskoj županiji bile su nešto niže od 9.000 kuna po m2, dok su stanovi u Šibensko-kninskoj županiji ostvarili medijalnu cijenu od 7.682 kune po m2.
Obiteljske su kuće u jadranskim jedinicama lokalne samouprave višestruko skuplje od kuća u kontinentalnom dijelu zemlje
Kada je riječ o obiteljskim kućama, znatno više cijene prilikom prodaje postižu se u jadranskim gradovima i općinama. Tako su najviše medijalne cijene, iznad 10.000 kuna po m2, zabilježene u Dubrovniku (12.139 kuna) i Župi dubrovačkoj (10.339 kuna).
Dok se primjerice za 1 m2 u Dubrovačko‐neretvanskoj županiji moglo kupiti čak 26,7 m2 kuće u Vukovarsko‐srijemskoj županiji.
Poljoprivredno zemljište najskuplje je u jadranskim jedinicama lokalne samouprave, a najjeftinije u Slavoniji dok je najskuplje građevinsko zemljište na srednjem i južnom Jadranu.
Najskuplji poslovni prostori nalaze se u Dubrovniku, Makarskoj i Novigradu, a stanovi/apartmani najmanje su priuštivi u priobalju.
Izvor:MGIPU
