gradimozadar.hr   gradimozadar.hr   gradimozadar.hr  gradimozadar.hr 
Primjedbe na prijedlog zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom

Foto: Nikola Zoko, modnialmanah.com
ZADARSKI INŽENJER GRAĐEVINARSTVA DAVOR UGLEŠIĆ DAO JE PRIMJEDBE NA:
Prijedlog zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba i okolice, s Konačnim prijedlogom zakona

Davor Uglešić, zadarski inženjer građevinarstva dao je primjedbe na Prijedlog zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba i okolice, s Konačnim prijedlogom zakona. Inače ovaj prijedlog zakona je izašao u travnju, a Komora arhitekata je već upozoravala na to da Zakon nije u skladu sa strukom.

U cijelosti prenosimo primjedbe i komentare:

 

PROSLOV

Citat:  „Nakon razornog potresa u Banjaluci započelo je protuseizmičko projektiranje armirano-betonskih konstrukcija na našem području i razvija se do danas.“

Komentar: nije točno => 1964. nakon potresa u Skopju doneseni su „Privremeni tehnički propisi za građenje u seizmičkim područjima“ (Sl. list SFRJ 39/64) i bili su na snazi do 1981. kad je donesen „Pravilnik o tehničkim normativima za izgradnju objekata visokogradnje u seizmičkim područjima“

 

Citat:  „Za razliku od armirano-betonskih konstrukcija, po prirodi stvari, klasične zidane konstrukcije nisu otporne na seizmičko djelovanje.“

Komentar: nije točno, AB konstrukcije, ako nisu pravilno konstruirane, mogu doživjeti katastrofalne štete. => 1. Potres u  Crnoj gori 1979. Budva, Slovenska plaža

 

Hotel_Slavija_1979_Yugoslavia_Earthquake Primjedbe na prijedlog zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom

Izvor: wikipedia

 

Mexico City 1985. U potresu su stradale su pretežito AB konstrukcije, kao npr. Bolnica Juárez de México

 

800px-1985_Mexico_Earthquake_-_Collapsed_General_Hospital Primjedbe na prijedlog zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom

Izvor: Wikipedia

 

Mexico Primjedbe na prijedlog zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom

Izvor: https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/0/07/1985_Mexico_Earthquake_-_Building_collapsed.jpg

 

L`Aquila 2009.

LAquila_Medium Primjedbe na prijedlog zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom Meka etaža

LAquila1_Medium Primjedbe na prijedlog zakona o obnovi zgrada oštećenih potresomStudentski dom; primarne su bile torzijske oscilacije

 

Citat:  „Nakon djelovanja potresa, osim trenutnih i vidljivih oštećenja konstrukcije, stare zidane zgrade dodatno su izgubile znatan dio svoje mehaničke otpornosti za prihvat novog potresnog opterećenja te je potreban ozbiljan inženjerski pristup obnove kako bi iste u nastavku ispunjavale svoju svrhu.“

Komentar: Što znači „ozbiljan inženjerski pristup“? Je li to samo pravnička floskula?  Možda je „ozbiljnost“ definirana u „stručnim smjernicama“? Je li u to uključeno „in situ“ ispitivanje mehaničkih svojstava elemenata konstrukcije, drvene građe i ziđa, provjera vlastitih frekvencija građevine, lokalne amplifikacije glede svojstava temeljnog tla, proračun konstrukcije u nelinearnom području, „time history“ analiza za registrirana ubrzanja tla?

 

Citat:  „N1 Neuporabljivo – zbog vanjskog utjecaja – 123 zgrade Obrazloženje: Građevina je opasna zbog mogućnosti urušavanja masivnih dijelova susjedne građevine (najčešće zabatni zidovi i masivni dimnjaci). Uslijed takve opasnosti preporuka je da se nikako ne boravi u takvim zgradama (posebice s obzirom na veliki broj ponavljanja potresa).“

Komentar: Zašto ove zgrade nisu svrstane u privremeno neuporabljive? Nakon otklanjanja vanjskih ugroza zgrade postaju uporabljive.

 

Citat:  „Pojačanje konstrukcije s ciljem povećane seizmičke otpornosti zgrada provodi se prema stručnim smjernicama koje su prilog i sastavni dio ovoga Zakona. Smjernice su izradili stručnjaci Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i inženjeri iz Hrvatske komore inženjera građevinarstva. U izradi smjernica korištena su osim stručnih znanja i iskustva iz obnove u sličnim situacijma u nedavnim potresima.“

Komentar: „stručnih smjernica“ nema u privitku Prijedloga zakona. Čija „iskustva iz obnove u sličnim situacijama u nedavnim potresima“ su korištena? Iz Italije, Čilea, Novog Zelanda…..

 

Citat:  „Odabir sudionika u gradnji i drugih sudionika na obnovi zgrada, uklanjanju zgrada i građenju zamjenskih obiteljskih kuća obavit će se na temelju javnog poziva prema kriterijima koji se određuju programom mjera. Jedan od kriterija bit će, u svrhu zaštite građana i državnog proračuna, određivanje najviše cijene usluga, radova i građevnih proizvoda koje se mogu prihvatiti u odabiru izvođača.“

Komentar: Ovo je za nas u struci. Kriteriji će biti određeni „programom mjera“. Za pretpostaviti je kako su dio kriterija reference. Ne vidim razloga zbog čega ne bi bili definirani jedinstveni kriteriji za ocjenjivanje referenci koje će vrijediti za sve programe. Mogu shvatiti kako su programi podložni izmjenama glede okolnosti koje će se mijenjati, ali reference ostaju reference. Također bilo bi pristojno uvažiti starije reference, budući su mnogi, ako ne i većina spomenika kulture jedinstveni i neponovljivi. Zadnje vrijeme se traže, odnosno priznaju reference stare 3 najviše 5 godina. Kriterij vrijednosti ugovora također je upitan. 

 

Očekuju li od projektanata da rade za brukve? Kao što su kolege „statičari“ volontirali (volontiraju) na procjeni šteta. Koliko ja znam nitko osim njih i alpinista nije volontirao. U trenutku kada se mi pozivamo na komorski cjenik, onda nam pričaju bajke o slobodnom tržišnom natjecanju (sjetite se odvjetnika i njihove komore), a što će biti sada s nametnutim cijenama? Također ne smijemo dozvoliti ugovaranje u „paketu“:

  1. snimka postojećeg stanja s registracijom i dokumentiranjem oštećenja
  2. istražnih radova na konstrukciji
  3. izrade projekta
  4. revizije projekta
  5. nadzora

Svaki od ovih koraka treba se posebno ugovarati jer se opseg posla u 2. i 3. točki može pravilno ocijeniti tek na temelju rezultata iz prethodnih točaka. Također troškovi ispitivanja konstrukcije ne mogu se smatrati dijelom troškova izrade projekta. Reviziju treba posebno ugovarati kako bi revident bio nezavisan od nosioca ugovora, po mogućnosti najbolje je da se ne poznaju. Trošak nadzora osim o opsegu posla ovisi i o vremenu u kojem će se radovi odvijati, dakle nakon što je poznat izvoditelj radova i rokovi, ne bi škodila ni cijena.

KIL MOZGA NE KOŠTA 2 MARKE!!!!!! I odgovornost, koja se odnosi samo na projektanta i revidenta, ima svoju cijenu.

 

ZAKON

Citat:  „Program mjera Članak 7.“

Komentar: Programi mjera su ogromna trapula. Prihvatljivo je određivanje prioriteta i opsega obnove sukladno financijama, ali sve drugo treba se prije definirati.

 

Citat:  „Načini obnavljanja oštećenih zgrada Članak 14.“

Komentar: Apsurdna ideja o sanaciji samo konstrukcije zgrade. Potrošiti će se novac za sanaciju konstrukcije, a stanovi će ostati prazni. U ukupnom trošku sanacija konstrukcije će biti jeftinija nego sve ono što nakon toga slijedi; što se naziva obrtnički radovi i instalacije. Moguće je eventualno limitirati vrijednost parketa, keramike, sanitarija i ostalih završnih radova, pa neka vlasnik plati razliku u cijeni prema svojim željama.

 

Citat:  „Članak 15. (2) Vlasnik, odnosno suvlasnici zgrade mogu u postupku donošenja odluke o obnovi zatražiti projektiranje i izvođenje poboljšanja konstrukcije zgrade koje je iznad preporučene razine iz stručnih smjernica, ako se obvežu podmiriti razliku troškova koji zbog toga nastanu i za ispunjenje te obveze daju odgovarajuće osiguranje.“

Komentar: Mislim kako je riječ o krivom pristupu. Vlasnike treba stimulirati za povećavanje razine seizmičke otpornosti zgrada. Bez obzira na povratni period ne znači da se neće ponoviti potres iste ili slične snage za 5 ili 10 godina.

 

Citat:  „Članak 16. (6) Projekti obnove iz stavka 1. ovoga članka moraju imati suglasnost revidenta vezano uz ispunjavanje temeljnog zahtjeva mehaničke otpornosti i stabilnosti u slučajevima u kojima se prema propisima o gradnji provodi kontrola glavnog projekta i suglasnost osobe koja provodi tehničko-financijsku kontrolu projekata.

Komentar: Zašto „suglasnost revidenta“ kad postoji jasno definirana institucija kontrole tehničke dokumentacije glede mehaničke otpornosti i sigurnosti? Treba stajati „pozitivno izvješće o kontroli projekta“. Neprihvatljivo je objašnjenje kako će se time ubrzati proces. Nije li uvođenje institucije, „suglasnost osobe koja provodi tehničko-financijsku kontrolu projekata“, nametanje projektantu rješenja za koje neće odgovarati „osoba koja provodi tehničko-financijsku kontrolu projekata“ već projektant. Ne treba nam voluntarizam niti komesari ni trgovački putnici.

 

Citat:  „Članak 17. (1) Projekt obnove zgrade za cjelovitu obnovu, ovisno o načinu obnavljanja oštećene zgrade i stanju zgrade koja je pojedinačno zaštićeno kulturno dobro, izrađuju ovlašteni inženjer građevinarstva koji ima najmanje pet godina radnog iskustva u projektiranju konstrukcija i ovlašteni arhitekt, od kojih barem jedan od njih ima dopuštenje Ministarstva kulture za obavljanje poslova zaštite i očuvanja kulturnih dobara, te ovlašteni inženjer strojarstva i ovlašteni inženjer elektrotehnike ako za to postoji potreba.“

Primjedba: i projektant konstrukcije i arhitekt moraju imati dopuštenje Ministarstva kulture za obavljanje poslova zaštite i očuvanja kulturnih dobara. Što je s revidentom, nadzornim inženjerom i izvoditeljima radova? I oni moraju imati dopuštenje Ministarstva kulture za obavljanje poslova zaštite i očuvanja kulturnih dobara. Osobe koje nemaju iskustva s obnovom spomenika kulture mogu nanijeti nepopravljive štete na spomeniku.

 

Citat:  „Odgovornost projektanta i revidenta Članak 18.“

Komentar: Nema „osobe koja provodi tehničko-financijsku kontrolu projekata“. Također nema odgovornosti onih koji su sudjelovali u izradi „stručnih smjernica“. Zašto?

 

Citat:  „Članak 20. (1) Obnovljena zgrada može se rabiti nakon primitka završnog izvješća nadzornog inženjera o izvedbi građevine. (2) Obnovljena zgrada za koju je izrađeno završno izvješće nadzornog inženjera o izvedbi građevine smatra se u smislu propisa o gradnji postojećom građevinom za koju je izdana pravomoćna uporabna dozvola.“

Komentar: nije mi jasan pojam „obnovljena zgrada“. Podrazumijeva li taj pojam zgradu koja je useljiva, nakon završetka svih obrtničkih i instalaterskih radova; ili se odnosi na zgradu kojoj je sanirana i ili ojačana konstrukcija?

 

Zakon u cijelosti možete vidjeti ovdje.

Publisher:
gradimozadar.hr