
Šetnja oko katedrale sv. Pavla može biti jednako korisna za zdravlje kao i šetnja u prirodi, kažu znanstvenici sa Sveučilišta Warwick u Velikoj Britaniji.
Katedrala sv. Pavla u Londonu
Šetnja u prirodi ili šetnja uz more potiču dobro raspoloženje stoga znanstvenici preporučuju boravke izvan grada za fizičku i mentalnu dobrobit.
No, prema novijoj studiji ljepota urbane arhitekture ima jednako pozitivnog utjecaja na zdravlje i sreću.
Istraživači sa Sveučilišta u Warwicku kažu da krajolik ne čine samo zelene površine, što je važno pri određivanju toga što čini pozitivno okruženje.
Stoga su za građane Londona šetnja po katedrali svetog Pavla, gledanje panorame grada i uživanje u veličanstvenom prizoru sa krstarice HMS Belfast na rijeku Temzu jednako korisni kao odlazak u divljinu.
Kako bi saznali koja vrsta krajolika pozitivno utječe na zdravlje, akademici su pitali ljude da ocijene više od 212 000 fotografija krajolika Britanije.
Zatim su usporedili tih 1.5 milijuna ocjena sa zdravljem stanovnika s tih područja.
Najvažnije, istraživači su otkrili da krajolici koji su ocjenjeni kao najslikovitiji i oni koji potiču dobro raspoloženje nisu uopće samo krajolici zelenih površina.
Nalazi upućuju na to da je ukupna kohezija arhitekture i dizajna to što podiže zdravlje i sreću ljudi, a ne samo parkovi i drveće.
Gledajući na HMS Belfast može biti dobro za zdravlje
Samo zato što je krajolik zelen ne čini da se osjećamo bolje. Izgleda da je ljepota okoliša također od presudne važnosti.
Rezultati istraživanja pokazali su da ljepota našeg svakodnevnog okruženja može imati veći značaj nego što se prije vjerovalo.
Kako bi se osigurala dobrobit lokalnog stanovništva urbanisti bi trebali razmotriti estetiku okoliša kada kreću sa projektima izgradnje novih parkova, stambenih naselja ili autocesta. Rezultati istraživanja upućuju na to da jednostavno uvođenje zelenila, bez uzimanja u obzir estetike nastalog okruženja, možda neće biti dovoljno.
Prethodna istraživanja su pokazala da zelene površine produžuju život i čine da se ljudi osjećaju sretnijima.
No, britanski tim utvrdio je da fotografije koje su ocijenjene kao najslikovitije i one koje potiču dobro raspoloženje ne sadrže najveći udio zelene boje. Umjesto toga, vrlo slikovite fotografije također imaju tendenciju da sadrže velike razmjere sive, smeđe i plave.
Slika: Alamy
Suzy Moat, izvanredni profesor bihevioralnih znanosti i jedan od direktora poslovne škole Warwick Data Science Lab, ističe kako je njihova analiza pokazala da nisu samo zelene površine te koje odražavaju korisne učinke na zdravlje, već i estetika okoliša, odnosno lijepa urbana arhitektura.
Također, naveo je kako je sve do nedavno bilo teško istražiti odnos između zdravlja i ljepote krajolika u kojem živimo, zbog troškova vođenja ankete za prikupljanje takve količine podataka o tome koliko slikovitim ljudi smatraju različite dijelove zemlje. No, zahvaljujući internetu lako je prikupiti ogromne količine podataka na temelju kojih se otvaraju nove zanimljive mogućnosti za kvantifikaciju i testiranje intuicije o društvenom svijetu oko nas.
Izvor: Telegraph.co.uk