DO 2020. OSIGURANO JE 525 MILIJUNA KUNA ZA ENERGETSKU OBNOVU VIŠESTAMBENIH ZGRADA

Danijel Žamboki, pomoćnik ministra graditeljstva i prostornog uređenja te Mario Klobučar, voditelj Službe za energetsku učinkovitost iznjeli su smjernice programa poticanja energetske obnove višestambenih zgrada.

Sredstva od 525 milijuna kuna biti će osigurana do 2020. godine, a ukoliko bude potrebno osigurati će se i više sredstava.

Novost je da ukupan nominalni iznos po višestambenoj zgradi sada iznosi 13 milijuna kuna, te je na taj način omogućeno većim objektima da se priključe obnovi.

Još jedna novina je da se radovi sufinanciraju u iznosu od čak 60%, a izrada energetskog certifikata, stručni nadzor i projektant u iznosu od 85%. Upraviteljima će također biti osigurana određena sredstva.

Kako bi pristupna dokumentacija bila uspješno izrađena Fond ima ulogu tijela pripremanja projektnih prijedloga, tj. biti će na raspolaganju upraviteljima, a za tu je svrhu otvorena i posebna mail adresa.

Jedan od prisutnih, arhitekt Nikša Bilić trenutno radi na pripremi dokumentacije za dilataciju zgrade od 14 katova. Unatoč tome što zgrada zadovoljava sve ostale uvjete, obnova neće biti ostvarena jer je dilatacija dio arhitektonske cjeline i po novim propisima svi ulazi iste arhitektonske cjeline moraju istovremeno biti prijavljeni.


Ovaj projektant vidi u tome kočnicu energetskoj obnovi, jer je u praksi veliki uspjeh uspostaviti dogovor suvlasnika jedne dilatacije, a preostali dijelovi osim što često pripadaju različitim stanoupraviteljima, razlikuju se i po (ne)mogućnostima odvajanja sredstava za energetsku obnovu te na taj način koče obnovu onih dilatacija koje žele iskoristiti mogućnost obnove.

Na ovo pitanje uslijedio je odgovor kako je potrebno pojačati aktivnosti promicanja energetske učinkovitosti te upitati suvlasnike žele li sve ono što ulože u obnovu fasade vratiti kroz smanjene režije, te žele li povećati vrijednost vlastite nekretnine?

Sanja Vušković iz ureda stanoupravitelja Tehnoplast iskazala je zabrinutost za one projekte koji se nalaze u središtu grada, nisu pod konzervatorskim nadzorom, ali imaju veliki broj gradskih ureda i udruga unutar zgrade, te im stambeni dio čini tek 62% zgrade. Interesirala se da li će se postojeći postotak obaveze od 66% udjela stambenog prostora smanjivati?

Odgovoreno je kako je udjel već smanjivan na najniži mogući postotak, te na žalost navedene zgrade neće moći pristupiti natječaju.